Uspjesi hrvatske nogometne reprezentacije odavno su prerasli sportske okvire i postali su snažan katalizator koji, barem na mjesec dana, preoblikuje navike potrošača i značajno utječe na nacionalno gospodarstvo. Ta euforija, poznata kao “feel good” faktor, ima vrlo konkretne i mjerljive posljedice. Tijekom Svjetskog prvenstva 2018. godine, kada je Hrvatska stigla do finala, zabilježen je porast potrošnje od otprilike 270 milijuna eura. Dani uoči utakmica i na sam dan odigravanja bilježili su skok prometa u maloprodaji između 11 i 15 posto. Ugostitelji su trljali ruke, s prosječnim rastom prometa od 10 posto, a na dan polufinalne utakmice protiv Engleske taj je rast dosegnuo vrtoglavih 17 posto. Proizvođači i prodavači piva, grickalica, navijačkih rekvizita i televizora ostvarivali su rekordne profite, dok su mesne industrije, poput PIK Vrbovca, tijekom prvenstva prodale milijune pakiranja nareska i kobasica, nadmašivši čak i blagdansku sezonu. Koliko je financijski ulog velik, pokazuje i procjena da je neodlazak na Svjetsko prvenstvo 2010. godine hrvatsko gospodarstvo koštao oko 150 milijuna eura.

Ipak, najveća vrijednost nogometnih uspjeha ne leži samo u povećanoj domaćoj potrošnji, već u nemjerljivoj globalnoj promociji koja Hrvatsku stavlja na naslovnice svjetskih medija. Finale u Rusiji 2018. pretvorilo je Hrvatsku u globalni fenomen. Na dan četvrtfinalne utakmice protiv Rusije, ime “Hrvatska” spomenuto je u stranim medijima više od 118.000 puta, dok je prema nekim analizama globalna vidljivost zemlje u online medijima tijekom turnira bila tri puta veća nego u prethodne tri godine zajedno. To se izravno odrazilo na turizam, ključnu gospodarsku granu koja čini oko 20 % BDP-a. Službene stranice Hrvatske turističke zajednice zabilježile su porast posjećenosti od preko 200 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Pametno osmišljene kampanje, poput one sa sloganom “Croatia, full of excellent players”, iskoristile su trenutak i doprle do milijuna potencijalnih turista, potvrđujući da su nogometaši najbolji veleposlanici svoje zemlje.

Ta veza između sportskog uspjeha i turizma nije samo teorijska. Rekordna turistička sezona u povijesti Hrvatske bila je upravo 2019. godina, neposredno nakon svjetskog srebra, što potvrđuje jasnu korelaciju. Globalna prepoznatljivost koju donosi nogomet potiče interes ljudi diljem svijeta, koji nakon što vide Luku Modrića kako podiže trofeje, požele posjetiti zemlju iz koje dolazi. Taj oblik “meke moći” (soft power), gdje država utječe na druge kroz privlačnost svoje kulture i sporta, za Hrvatsku je postao jedan od najučinkovitijih alata međunarodnog pozicioniranja. Branding koji bi u normalnim tržišnim uvjetima stajao stotine milijuna eura, Hrvatska dobiva besplatno, zahvaljujući majstorijama na nogometnom terenu. Time se ne jača samo turizam, već i cjelokupni imidž države, što olakšava privlačenje investicija i otvara vrata na novim tržištima.