Poznat vam je osjećaj: napunite telefon preko noći, a već prije podneva panično tražite punjač. Niste sami, a krivac se često skriva u pozadini – u aplikacijama koje neprimjetno crpe energiju čak i kada ih ne koristite. Otkrivamo koji su najveći potrošači i kako im stati na kraj.
Riječ je o aplikacijama koje rade u pozadini, svojevrsnim tihim programima koji nastavljaju svoje aktivnosti čak i kada ste ih naizgled zatvorili i zaključali zaslon. One ažuriraju sadržaj, prate vašu lokaciju, sinkroniziraju podatke i šalju obavijesti, a sve te operacije zahtijevaju procesorsku snagu i mrežnu vezu, što neizbježno dovodi do značajne potrošnje dragocjene energije. Iako su neke pozadinske aktivnosti nužne za funkcionalnost, poput primanja e-mailova ili poruka, velik broj aplikacija nepotrebno ostaje aktivan, pretvarajući vaš telefon u maratonca koji nikada ne odmara, piše Večernji list.
Način na koji ove aplikacije crpe bateriju višestruk je i sofisticiran. Društvene mreže i portali s vijestima, primjerice, neprestano se osvježavaju kako bi vam u trenutku otvaranja prikazali najnoviji sadržaj. Taj proces, poznat kao pozadinsko osvježavanje, drži procesor i mrežne module telefona u stalnoj pripravnosti. Drugi veliki potrošač su usluge lokacije. Aplikacije poput Google Mapsa ili servisa za prijevoz logično zahtijevaju pristup GPS-u, no mnoge druge, od aplikacija za kupovinu do igara, prate vašu lokaciju bez stvarne potrebe, što je jedna od energetski najzahtjevnijih radnji. U tehničkom smislu, problem često leži u takozvanim “wake locks”, mehanizmima koje aplikacije koriste kako bi spriječile telefon da uđe u stanje dubokog mirovanja (deep sleep) i tako sačuva energiju. Prekomjerna upotreba ovih mehanizama jedan je od glavnih razloga zašto se baterija može isprazniti čak i dok je telefon u vašem džepu.
Iako potrošnja ovisi o navikama korištenja, stručnjaci su identificirali nekoliko aplikacija koje se redovito nalaze na vrhu popisa najvećih “žderača” baterije. Među njima se ističe petorka koja je instalirana na milijunima uređaja. Prvi na listi često je Instagram, čiji algoritam za preuzimanje novih objava, priča i videa radi neumorno u pozadini. Slijedi ga Fitbit i slične aplikacije za praćenje zdravlja koje se neprestano sinkroniziraju s pametnim satovima i narukvicama. Naravno, tu je i neizbježni dvojac, Facebook i Messenger, čija glad za resursima proizlazi iz ogromnog broja dopuštenja koja traže i stalne pozadinske aktivnosti; za njih se često preporučuje korištenje znatno štedljivijih “Lite” verzija. Četvrti krivac je Snapchat, aplikacija koja zbog svoje prirode intenzivno koristi kameru i lokacijske usluge, dok listu zaokružuje LinkedIn, profesionalna mreža koja, poput ostalih, stalno provjerava nove obavijesti i ažurira sadržaj. Uz njih, visoko na ljestvici potrošnje često se nalaze i TikTok, WhatsApp, Uber, Spotify te brojne aplikacije za online kupovinu.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu