U godišnjim usporedbama prosječne plaće u Hrvatskoj realno rastu više od dvije i pol godine. Nakon što su lani i u nominalnom i u realnom iskazu zabilježile dvoznamenkast rast, računa se da će ove godine nominalno povećanje ostati dvoznamenkasto, oko 10 posto, a s obzirom na inflaciju, realno oko šest posto.

Pitanje plaća već dugo je u pojačanom fokusu javnosti, bilo u kontekstu inflacije i životnog standarda, tempa povećanja u javnom nasuprot privatnom sektoru, rasta proračunskih rashoda za zaposlene ili pak, povećanja jediničnog troška rada.

U ovo doba godine kao uobičajena sezonalna tema nameću se božićnice i druge nagrade koje se isplaćuju potkraj godine kao neoporezivi primici. Zbog njih su povećanja ukupnih primanja posljednjih godina za oko dva postotna boda viša nego samih plaća, a u zadnjem kvartalu te su isplate obično i najizdašnije.

Udarni zadnji kvartal

Njihov razmjerno snažan rast proteklih godina potaknut je i Vladinim povećanjima limita i proširenjima liste neoporezivih primitaka. Poslodavci su ih prepoznali kao alat kojim se uz manji porezni teret stimuliraju radnici i ublažavaju pritisci na rast samih plaća. Lani je mimo plaća radnicima isplaćeno 2,64 milijarde eura kroz razne kategorije neoporezivih primitaka, što je u odnosu na godinu prije bilo za oko 570 milijuna ili gotovo 18 posto više. Prema podacima Porezne uprave na temelju tzv. JOPPD obrazaca, u prvih devet mjeseci 2025. te su isplate iznosile 1,78 milijardi eura.

Ima li se u vidu da je prema dosadašnjoj dinamici tih isplata zadnji kvartal u pravilu i uvjerljivo najjači, izgledno je da će i ove godine zabilježiti rast. Na tom tragu su i prve naznake ovogodišnjih božićnica, a u vezi s njima domaću je javnost nedavno zagolicala vijest o tome da Slovenija uvodi obveznu božićnicu od 639 eura za sve zaposlene, no domaći poslodavci se u pogledu isplata uz same plaće pozivaju na rastuće iznose s osnove raznih vrsta neoporezivih primitaka. U Hrvatskoj je lani u prosjeku mjesečno povrh “golih plaća” isplaćeno oko 217 eura. Doduše, u tom prosjeku su i oni kojima je isplaćeno više i oni kojima su primanja tako na razini mjesečnog prosjeka podebljana višestruko manje.

Gleda li se ukupna slika, od lanjskih ukupno 2,64 milijarde eura neoporezivih isplata (do propisanih limita) 782 milijuna eura (ili gotovo 100 milijuna više nego godinu prije) odnosilo se na prigodne nagrade poput uskrsnica, božićnica ili naknada za godišnji odmor. Za nagrade za rezultate rada kroz dodatne plaće ili dodatke uz mjesečnu plaću prošle je godine izdvojeno 862 milijuna, odnosno oko 127 milijuna eura više nego preklani. U prvih devet mjeseci na račun prigodnih nagrada poslodavci su radnicima isplatili 385,3 milijuna, s tim da kod tih primitaka “glavna berba” slijedi s božićnim blagdanima. U nešto manjoj mjeri to vrijedi i za nagrade za rezultate rada kojih je do kraja rujna isplaćeno 611,5 milijuna.

Paušali za rad na daljinu

Jedna od značajnijih stavki neoporezivih primitaka (do propisanog iznosa) su i paušalne naknade za troškove prehrane, čiji je ukupan iznos s preklanjskih 507 lani povećan na gotovo 809 milijuna. U prvih devet mjeseci ove godine za to su poslodavci izdvojili 629 milijuna, a računajući i troškove prehrane koje se isplaćuju na temelju računa taj se iznos s krajem rujna popeo na 680 milijuna.

Među neoporezivim primicima koje koristi nemali broj poslodavaca za svoje radnike su i oni za troškove smještaja, no nakon što su lani te isplate snažno porasle, sa 60-ak na gotovo 270 milijuna, ove godine one se manje koriste – za tu svrhu isplate do kraja rujna iznosile su oko 74 milijuna.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Troškovi vrtića, koje svojim radnicima namiruju poslodavci, bilježe postepeni umjeren rast, a 7,8 milijuna eura naknada isplaćenih za skrb za predškolsku djecu radnika na tragu je lanjskog cjelogodišnjeg iznosa od nepunih 11 milijuna eura. Konačno, s više od pet milijuna eura neoporezivo isplaćenih u prva tri kvartala za rad na daljinu, po svojoj prilici te će paušalne naknade ove godine premašiti lanjskih 6,2 milijuna.