Mađarski premijer Viktor Orban iz Washingtona je donio ono po što je i otišao: obilje pohvala američkog predsjednika Trumpa i ključno izuzeće od sankcija na rusku naftu, plin i nuklearne zalihe, i to samo pet mjeseci uoči izbora u Mađarskoj, piše BBC. Ipak, detaljnija analiza otkriva složeniju sliku. Američka strana ispregovarala je težak trgovinski sporazum koji će Mađarsku skupo stajati. Istovremeno, nije postignut napredak po pitanju najveće glavobolje Viktora Orbana: završetka rata u susjednoj Ukrajini i duge sjene koju sukob baca na njegovu zemlju.
Pobjeda s rokom trajanja
Orbanova ključna pobjeda izuzeće je od američkih sankcija. Dužnosnik Bijele kuće za BBC je potvrdio da je ono vremenski ograničeno na godinu dana, iako mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó tvrdi da će biti neograničeno. Vremenski okvir je zanimljiv jer Trump očito želi pomoći svom prijatelju da pobijedi na izborima u travnju, a izuzeće se djelomično poklapa i sa zahtjevom Europske komisije da sve članice prekinu uvoz ruskih energenata do kraja 2027. godine.
Ono što iz perspektive EU-a nedostaje je Orbanova politička obveza da će ispuniti taj zahtjev – za razliku od Češke koja se na to obvezala i ispunila. U međuvremenu, mađarska energetska tvrtka MOL, daleko od očiju javnosti, modernizira svoje rafinerije kako bi mogle prerađivati naftu tipa Brent umjesto ruske nafte Ural. Iz MOL-a su u petak objavili da se 80 posto njihovih potreba za naftom može uvesti preko Jadranskog naftovoda iz Hrvatske, iako uz veće troškove i rizike. To dovodi u pitanje Orbanov argument, kojim je impresionirao Trumpa, da Mađarska kao zemlja bez izlaza na more nema alternativu ruskoj nafti. Sveukupno, Mađarska i Slovačka platile su Rusiji 13 milijardi dolara za naftu od početka invazije na Ukrajinu u veljači 2022. do kraja 2024. godine. Jednogodišnje izuzeće koje su odobrile Sjedinjene Države ipak je dragocjen predah za mađarska kućanstva ove zime. Orban je izjavio novinarima da bi se inače računi za režije “mogli utrostručiti u prosincu”, a upravo je ograničavanje tih računa od 2013. godine središnji stup njegove popularnosti.
Prema sporazumu, Mađarska će također nastaviti kupovati ruski plin putem plinovoda TurkStream, ali se obvezala i na kupnju američkog LNG-a u vrijednosti od 600 milijuna dolara. Drugi ključni dio dogovora je nuklearna energija. Mađarska će kupiti američke nuklearne gorivne šipke za svoju elektranu Paks 1, paralelno s onima iz ruskog Rosatoma i francuskog Framatomea. Ruski planovi za proširenje elektrane, projekt Paks 2, dugo su odgađani, a američki sporazum o ukidanju nuklearnih sankcija mogao bi pomoći u njegovu ponovnom pokretanju. Nuklearna elektrana Paks 1, izgrađena u doba Sovjetskog Saveza, pokriva oko 40 posto mađarskih potreba za električnom energijom.
Mađarska je također pristala kupiti američku tehnologiju za skladištenje istrošenog nuklearnog goriva. Možda i najveći dio sporazuma je mađarska obveza kupnje do deset malih modularnih nuklearnih reaktora od Sjedinjenih Država, čija se vrijednost procjenjuje na deset do 20 milijardi dolara. Ta je energija prijeko potrebna za napajanje golemih kineskih tvornica baterija koje se grade diljem zemlje.
Razgovara se i o ugovoru o valutnoj razmjeni, sličnom onome između SAD-a i Argentine, koji bi u slučaju financijske krize osigurao dotok dolara u Budimpeštu i povećao financijsku sigurnost. Mađarski Válasz Online izvijestio je da su se Trump i Orbán možda obvezali na valutnu zamjenu između središnjih banaka svojih zemalja – slično sporazumu o stabilizaciji tečaja od 20 milijardi dolara koji je Argentina prošli mjesec potpisala sa SAD-om – u biti, paket pomoći za Budimpeštu. Ako je tako, to bi bio drugi put da Trump pruža financijsku pomoć desničarskom savezniku uoči ključnih izbora, nakon što je odobrio paket pomoći za Mileija, libertarijanskog predsjednika Argentine koji vitla motornom pilom. Ta intervencija, koju je organizirao ministar financija Scott Bessent, uključivala je izravnu kupnju argentinskih pezosa od strane SAD-a i sporazum o valutnoj zamjeni od 20 milijardi dolara koji Buenos Airesu daje pristup dolarima. Bessent je također najavio planove za prikupljanje dodatnih 20 milijardi dolara privatnog financiranja, iako se taj novac još nije pojavio.
Argentinske paralele
Međutim, postoje i razlike koje otežavaju razumijevanje bilo kakvog dogovora Washingtona i Budimpešte. Mađarska središnja banka nema aranžmane o zamjeni dolara s američkim Federalnim rezervama, niti Mađarska ima formalnu zaštitnu klauzulu – u osnovi, sporazum o financijskoj pomoći u vremenima fiskalne katastrofe – s FED-om. Nasuprot tome, ima aranžman o zamjeni eura s Europskom središnjom bankom, a mogla bi se obratiti i Međunarodnom monetarnom fondu ako ESB ne bi mogao ili ne bi želio pomoći. Glasnogovornici Bijele kuće i američkog Ministarstva financija nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
Mnogo toga je trenutačno akademski jer je Mađarska, blago rečeno, u daleko boljoj ekonomskoj poziciji od Argentine – ne treba joj ni financijska pomoć. Mađarska, kao i mnoge zemlje Europske unije, ima slab rast, ali glavne prijetnje njezinoj financijskoj stabilnosti pod Orbánovim vodstvom odnose se na potencijal otuđenja od Unije.
No, mnogi analitičari vide neke paralele u Trumpovu odnosu prema Argentini i prema Mađarskoj, iako u ekonomskom položaju dvaju država postoje značajne razlike. Američka intervencija u Argentini bila je politički uspjeh za Mileija, čija je stranka 27. listopada ostvarila uvjerljivu pobjedu na međuizborima, što mu je omogućilo da nastavi s radikalnom ekonomskom reformom zemlje.
Trump je proslavio ishod, rekavši da je taj napor “donio mnogo novca Sjedinjenim Državama”. Bessent je također rekao da je američko ulaganje “donijelo profit”. No, administracija nije objavila nikakve detalje o punom opsegu američkog sudjelovanja ili prinosima koje je, kako tvrdi, ostvarila. Trumpov paket spašavanja izazvao je političke reakcije u SAD-u, i od demokrata i čak nekih republikanaca, koji su kritizirali pomoć administracije Argentini kao financijsku pomoć za političkog saveznika koja bi mogla potaknuti bogate hedge fondove, a istovremeno riskirati novac američkih poreznih obveznika za kronično bankrotiranu zemlju. Bessent je rekao da je cilj argentinske intervencije bio suprotstaviti se rastućem utjecaju Kine diljem Latinske Amerike i, šire gledano, ponovno učvrstiti američku ekonomsku moć na zapadnoj hemisferi, uspoređujući američke napore u Argentini s “ekonomskom Monroeovom doktrinom”.
Trumpovi odnosi s Budimpeštom i Buenos Airesom otkrivaju jasne paralele i nastojanje da se podrže ključni partneri u regijama gdje mnogi čelnici nisu prirodno povezani s MAGA programom američkog predsjednika. Bijela kuća također je stala na stranu Orbána zbog mađarskog čelnika koji je odbio prestati kupovati rusku naftu unatoč europskom nastojanju da se odvikne od izvoza Moskve, izuzimajući Mađarsku od američkih sankcija na rusku energiju na godinu dana nakon sastanka s Trumpom. Daljnja financijska potpora Washingtona mogla bi ohrabriti Orbána, koji je počesto trn u oku Bruxellesu, da zauzme još jače antibriselske stavove.
Veća vezanost uz Ameriku
Ukratko, Mađarska je pristala kupiti američki plin, nuklearnu energiju i nespecificirane sustave naoružanja u zamjenu za privremeno izuzeće od sankcija na ruske energente. Ipak, nije uspjela ishoditi ponovno uvođenje američkog bezviznog režima, ukinutog 2022., niti je dogovoren novi datum za potencijalni summit Trump – Putin u Budimpešti. Kritičari tvrde da se ovim sporazumom energetska ovisnost o Rusiji samo zamjenjuje onom o SAD-u, dok je Orbanova vlada inzistira na tome da postiže veću raznolikost u opskrbi.
No, Mađarska i susjedna Slovačka jedine su zemlje EU koje još primaju naftu iz Rusije, putem naftovoda Družba. Nakon sveobuhvatne invazije Moskve na Ukrajinu 2022., zemlje EU-a krenule su s postupnim ukidanjem ruske nafte, ali su Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj – trima zemljama koje uvelike ovise o ruskom uvozu – odobrile izuzeće kako bi im dale vremena da smanje svoju ovisnost.
Orbanova retorika
Umjesto toga, Mađarska i Slovačka iskoristile su izuzeće kako bi produbile svoju ovisnost. Mađarska je povećala svoju ovisnost o ruskoj sirovoj nafti sa 61 posto prije invazije na 86 posto u 2024. Ove godine ruska nafta čini čak 92 posto mađarskog uvoza sirove nafte. Slovačka je, u međuvremenu, “gotovo 100 posto ovisna” o ruskoj sirovoj nafti, prema izvješću CREA-e i Centra za proučavanje demokracije (CSD). U izvješću se navodi da je postupno ukidanje ruske nafte “potpuno izvedivo” za Mađarsku i Slovačku jer Janafov naftovod u Hrvatskoj “može zadovoljiti njihove zajedničke potrebe”. Orbán je, međutim, to porekao, tvrdeći da bi hrvatska vlada trebala povećati kapacitet plinovoda kako bi zadovoljila potrebe Mađarske. Iako su zemlje EU-a nastavile kupovati ruski plin, koji se usmjerava preko Turske kroz plinovod Turski tok, ruski udio u uvozu plina u EU pao je s 40 posto prije invazije na 11 posto u 2024. Prošli mjesec zemlje EU-a složile su se da će zabraniti sav uvoz ruskog plina od 2028. Mađarska i Slovačka protivile su se zabrani. Izuzeće za Mađarsku postavit će pitanja o ozbiljnosti Trumpove administracije u provođenju sankcija na ruski izvoz nafte. Analitičari upozoravaju da će Trumpovo popuštanje saveznicima ohrabriti druge da pokušaju zaobići američke sankcije, smanjujući njihovu sposobnost da nanesu ekonomsku štetu Rusiji i ubrzaju kraj rata u Ukrajini.
“Odluka SAD-a je strašna i nepotrebna pogreška koja će omogućiti da više od milijardu eura (1,2 milijarde dolara) uđe u ratnu blagajnu Kremlja”, rekao je za CNN Isaac Levi, analitičar Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA). “Uvođenjem posebnog tretmana za Mađarsku, Washington govori drugim kupcima da mogu nastaviti trgovati ruskom naftom i dalje očekivati da će biti oslobođeni odgovornosti.” Levi je također doveo u pitanje obrazloženje Trumpove administracije za izuzeće, upozoravajući na to kako Češka, još jedna zemlja bez izlaza na more, uspijeva bez ruske sirove nafte i ima niže cijene goriva na benzinskim crpkama od Mađarske.
“To jasno pokazuje da su tokovi nafte koji i dalje financiraju Putinov rat u Ukrajini potpuno nepotrebni”, rekao je. U analizi objavljenoj prije Trumpova sastanka s Orbánom, Atlantsko vijeće reklo je da Bijela kuća treba biti “jasna u vezi s činjenicom da je, unatoč Trumpovoj prijateljskoj vezi s Orbánom, on bio prepreka akciji koju Sjedinjene Države zahtijevaju od Europe”. Međutim, koristeći teme koje su mu u prošlosti pomogle da osvoji Trumpovu naklonost, Orbán je tvrdio da je Mađarska, kao “kršćanska” zemlja koja je zauzela čvrst stav protiv imigracije, “poseban otok različitosti u liberalnom oceanu u Europi”. Orbán je pohvalio Trumpa za popravak onoga što je opisao kao štetu koju je odnosima SAD-a i Mađarske nanijela Bidenova administracija, koja je Mađarskoj nametnula sankcije uglavnom kako bi kaznila Orbána za demokratsko nazadovanje. Trumpova administracija od tada je ukinula neke od tih sankcija.
“Sada smo u prilično dobroj poziciji da otvorimo novo poglavlje – možda i zlatno doba – između Sjedinjenih Država i Mađarske”, rekao je Orbán.
MOL-ove marže
Uoči sastanka Trumpa i Orbana prošlog tjedna najveći mađarski energetski igrač MOL izjavio je da se suočava s “izazovima”, uključujući međunarodne sankcije koje utječu na rusku opskrbu naftom. Tvrtka je također navela posljedice velikog požara u listopadu u svojoj rafineriji nafte Szazhalombatta, najvećoj u Mađarskoj, i “anomalije” koje utječu na isporuke naftovodom Adria, koji povezuje Mađarsku s naftnim terminalom na hrvatskoj jadranskoj obali. EU je navela vezu Adria kao potencijalnu alternativnu rutu opskrbe naftom za Mađarsku. No, vlasti u Budimpešti rekle su da sam naftovod ne može zamijeniti količine koje trenutačno prima iz Rusije putem naftovoda Družba.
MOL je prije tjedan dana snizio očekivanu zaradu grupe za 2025. godinu po čistom tekućem trošku opskrbe (CCS) prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije na oko tri milijarde dolara, nakon što je prethodno prognozirao da će biti iznad tri milijarde dolara. Djelatnost Rafinerija i marketinga zabilježila je poboljšanje rezultata zahvaljujući povoljnom rafinerijskom okruženju, prije svega zbog širenja rafinerijskih marži za gotovo šest dolara po barelu. Obrađene količine bile su sezonski niže zbog redovitog godišnjeg održavanja, dok su prodajne količine ostale na razini prošle godine. Petrokemijsko okruženje nije pokazalo oporavak pa rezultati tog segmenta i dalje ostaju ispod razine profitabilnosti.
Nakon listopadskog požara u Rafineriji Dunav, jedinice koje nisu bile zahvaćene požarom uspješno su ponovno pokrenute, a procjena štete je u tijeku. MOL-ove rafinerijske marže značajno su se povećale u trećem tromjesečju 2025., u prosjeku 9,50 USD/b u usporedbi s 3,70 dolara po barelu godinu prije, što je povećalo dobit tvrtke u segmentu downstream prodaje. Ovo povećanje uglavnom je potaknuto širenjem crack spreadova goriva, posebno za dizel, i pridonijelo je dobiti prije oporezivanja od 503 milijuna dolara za tromjesečje. Pozitivni rezultati rafiniranja nadoknadili su niže količine sirove nafte zbog sezonskog održavanja. Djelatnost Usluge kupcima ostvarila je pozitivan rezultat i ostala na snažnoj putanji rasta.
Rezultati su poduprti solidnom sezonom i snažnom prodajom goriva, uz povećanje marži zahvaljujući povoljnijem cjenovnom okruženju u Hrvatskoj i Rumunjskoj. Rast segmenta ne-goriva zadržao je pozitivan zamah. Iako su rast troškova rada i inflacija opteretili rezultate, jednokratni pozitivan učinak na godišnjoj razini ostvaren je zbog spajanja u segmentu flotnih usluga. Djelatnost Usluge kružnog gospodarstva zabilježila je negativne rezultate pod utjecajem sezonalnosti, zbog pojačane aktivnosti povrata ambalaže (DRS) uz niže prihode te pada prodaje sekundarnih sirovina.
Očekuje se da će pozitivne regulatorne promjene u sustavu proširene odgovornosti proizvođača (EPR), zajedno s mjerama za povećanje učinkovitosti, donijeti poboljšanje u nadolazećim tromjesečjima. Rezultati plinskog poslovanja lošiji su u odnosu na prošlu godinu, zbog promjena makroekonomskih čimbenika i reguliranih tarifnih razina, unatoč snažnoj regionalnoj potražnji za prijenosom.
