Za nešto više od mjesec dana, odnosno 30. prosinca 2025., proći će prva godina od kada se u Europskoj uniji, pa tako i u Republici Hrvatskoj, primjenjuje glavnina Uredbe (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine (dalje u tekstu: Uredba). Navedena Uredba (poznata i kao MiCA) značajan je, ako ne i najbitniji korak koji je Europska unija napravila prema uređivanju poslovanja dijela financijskog tržišta koji se kontinuirano bavi aktualnom temom kriptoimovine.
Ako postoji jedna novost iz Uredbe koju bi trebali posebno istaknuti građanima, to je da svaka pravna osoba koja je posrednik u kupoprodaji kriptoimovine mora za to dobiti prethodno odobrenje svojeg nadležnog regulatora, tzv. kriptolicencu. To znači da će hrvatska društva koja žele pružati klijentima kriptousluge, kao što su razmjena kriptoimovine za novac i obratno, upravljanje portfeljem kriptoimovine, čuvanje kriptografskih ključeva za pristup imovini klijenata i dr. morati za to dobiti kriptolicencu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
Što to znači za društva koja se žele baviti kriptoposlovima?
Prvenstveno, ne može bilo tko dobiti kriptolicencu, odnosno biti CASP (engl. Crypto Asset Service Provider, pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom). Takva društva često drže novčana sredstva klijenata, raspolažu njihovom kriptoimovinom te čuvaju pristup toj imovini (kriptografski ključevi). Zbog toga imaju konkretnu odgovornost prema svojim klijentima, što se odražava kroz brojne kapitalne, organizacijske i kadrovske preduvjete. Sve te zahtjeve Hanfa provjerava u postupku odobravanja/licenciranja društva kao CASP-a.
Hanfa je pripremila Vodič za podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad za pružatelje kriptousluga, u kojem opisuje korake kojima bi se zainteresirano društvo trebalo voditi prilikom pokretanja postupka licenciranja. Budući da većina društava koja će tražiti kriptolicencu nema prethodnog iskustva s Hanfom, preporuka je da se takva društva najave Hanfi za neformalni uvodni razgovor na kojem bi iznijela svoj poslovni model i kriptousluge koje planiraju pružati i na kojem će Hanfa objasniti daljnja očekivanja.
Kako izgleda postupak kriptolicenciranja?
Službeni zahtjev za izdavanje odobrenja za rad, odnosno dobivanja kriptolicence, pokreće se predajom Hanfi Obrasca Zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad kao pružatelj usluga vezanih s kriptoimovinom (CASP) u skladu s Uredbom (EU) 2023/1114. Društva na taj način dostavljaju informacije o poslovnom planu za naredne 3 godine, opis organizacijske strukture, podatke o voditeljima internih funkcija i dokaze o njihovoj stručnosti, dokaze o ispunjavanju kapitalnih zahtjeva, podatke povezane s prepoznavanjem i prevencijom pranja novca i financiranja terorizma, podatke o upravljanju rizicima povezanih s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom, sigurnosnim rizicima i drugo.
Kod podnesenih zahtjeva Hanfa procjenjuje formalnu kompletnost zahtjeva i sadržajnu usklađenost s regulatornim zahtjevima. U postupku licenciranja provjerava se i adekvatnost članova uprave te primjerenost imatelja kvalificiranog udjela, odnosno svake osobe koja ima izravni ili neizravni udio u društvu koji predstavlja 10 % ili više udjela u kapitalu ili glasačkim pravima. Postupak licenciranja rezultira ili izdavanjem odobrenja za rad, što uključuje i suglasnost na imenovanje članova uprave, ili odbijanjem zahtjeva, primjerice ako podnositelj zahtjeva ne ispunjava tražene organizacijske zahtjeve ili ako član uprave nema dovoljno dobar ugled ili ne posjeduje odgovarajuće znanje i iskustvo.
Dobivanjem odobrenja CASP-ovi se upisuju u Hanfin Registar društava ovlaštenih pružati usluge povezane s kriptoimovinom. Jedna je od glavnih prednosti posjedovanja kriptolicence sloboda pružanja kriptousluga diljem EU-a. To znači da hrvatski CASP-ovi mogu pružati svoje usluge i u drugim državama članicama EU-a bez potrebe ishođenja licence i od regulatora iz onih država članica EU-a gdje će pružati svoje usluge. Potrebno je samo obavijestiti Hanfu o namjeri pružanja usluga prekogranično i pričekati s počekom pružanja usluga sve dok Hanfa o tome ne obavijesti relevantne regulatore iz drugih država članica EU-a.
A što je s VASP-ovima?
Jedna iznimka koju omogućuje zakonodavstvo jest da društva koja su trenutačno upisana u Hanfin Registar pružatelja usluga virtualne imovine smiju obavljati kriptousluge i bez prethodnog licenciranja Hanfe, ali maksimalno do 1. srpnja 2026. Takva se društva zovu VASP-ovi (engl. Virtual Asset Service Providers, pružatelji usluga povezanih s virtualnom imovinom) i pružaju kriptousluge u skladu sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, odnosno legislativom koja je omogućila pružanje takvih usluga prije stupanja Uredbe na snagu. Hanfa ih trenutačno nadzire isključivo u pogledu obaveza povezanih sa sprječavanjem pranja novca.
Oni VASP-ovi koji žele nastaviti pružati svoje usluge i nakon 1. srpnja 2026. moraju do tog datuma dobiti kriptolicencu, odnosno proći cijelu prethodno navedenu proceduru licenciranja. Do navedenog datuma postupak licenciranja mora biti okončan, što znači da zahtjev za licenciranje mora biti podnesen Hanfi na vrijeme, odnosno najkasnije do 31. prosinca 2025. U suprotnom VASP-ovi riskiraju da postupak odobravanja neće biti gotov na vrijeme, što znači da nakon 1. srpnja 2026. više neće smjeti pružati svoje usluge.
* Sadržaj omogućila Hanfa
