Matično društvo Tokić Grupe, regionalnog lidera u prodaji autodijelova i guma na tržištu Hrvatske i Slovenije, zaključilo je inicijalnu javnu ponudu dionica s prikupljenih 23,3 milijuna eura. Uz velike, tzv. kvalificirane ulagatelje, u IPO-u je sudjelovalo više od 1700 malih ulagatelja, što uključuje i dvjestotinjak zaposlenika u Hrvatskoj i Sloveniji. “Mali’” su upisali oko 8,6 milijuna ili 37 posto ukupnog iznosa.

Cijena je na kraju utvrđena na 20,20 eura po dionici, što je bila donja granica raspona u pozivu na upis. Uz svih milijun novoizdanih dionica ponuđenih u okviru IPO-a investitori su upisali i 154 tisuće postojećih dionica (od prvotno predviđenih do 200 tisuća). Time se udio dosadašnjih vlasnika, obitelji Tokić, smanjio na 71,7 posto, a od ukupno prikupljenih sredstava u kompaniju će se sliti više od 20 milijuna eura.

Uz već provedene javne ponude ING-GRAD-a i Žita, vrijednost ovogodišnjih IPO-a na domaćem tržištu s Tokićevom se popela se na 214 milijuna eura, od čega na svježi kapital za rast i razvoj biznisa tih kompanija otpada 185 milijuna. Više od 85 milijuna eura pritom je došlo od ukupno oko 8700 građana, tj. malih ulagatelja (među kojima i njihovih radnika) koji su sudjelovali u ta tri IPO-a.

Cijene nakon IPO-a

Kad je riječ o individualnim investitorima, u slučaju ING-GRAD-a oni su sudjelovali s gotovo 25 od ukupno 60,7 milijuna eura, dok su kod Žita upisali 52 od ukupno 130 milijuna. To umnogome odražava opće raspoloženje na tržištu dionica koje se ove godine očituje u rastu burzovnih cijena i prometa, ali i broja transakcija. Ipak, ostaje primijetiti da IPO Tokića prvi u kojemu je konačna cijena utvrđena na donjoj točki definiranog raspona (ING-GRAD-ov je proveden na gornjoj, a ponuda Žita približno na sredini prvotnog raspona od 18,5 do 22 eura). To ponešto govori o i potražnji koju su u razdoblju upisa pokazali investitori. S obzirom na ulagačke limite npr. mirovinskih fondova, obično se već izostanak jednog od njih osjeti.

Kad je riječ o “malima”, moguće je da je dio onih koji su sudjelovali u prethodna dva IPO-a s kratkoročnim horizontom nešto oprezniji. U slučaju ING-GRAD-a trenutačne su tržišne cijene, doduše, za približno četvrtinu više nego u IPO-u (oko 59 naspram 46 eura), ali kod Žita su nešto više od tri mjeseca nakon javne ponude na tri do četiri posto “minusa”. U svakom slučaju, i rastući broj transakcija u sekundarnom trgovanju i ulagački iznosi kojima su građani sudjelovali na primarnom tržištu u ovogodišnjim IPO-ima, kao i razmjeri njihova participiranja u izdanjima državnog duga (obveznica i trezorskih zapisa) govore u prilog većoj otvorenosti prema tržištu kapitala.

Osim tržišnih silnica (prinosi, kamate) tome pridonosi i činjenica da je participiranje u izdanjima vrijednosnih papira danas, s platformama e-riznica i m-riznica, i daleko jednostavnije nego prije. Sve u svemu, na Zagrebačkoj burzi mogu biti zadovoljni.

Brzorastući sektori češće kod PE i VC fondova

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

S tim u vezi svojevrsni kuriozitet pokazao je nedavno globalni pregled volumena IPO-a u prvih devet mjeseci koji je objavio Bloomberg, a prema kojemu je Hrvatska među top 30 tržišta u svijetu, ispred Italije i Češke, ali i samo pet mjesta iza Velike Britanije. To, doduše, više govori o stanju Londona, koji su po IPO-ima pretekli i npr. Meksiko ili Oman, a od europskih tržišta viša mjesta zauzeli su Švedska, Španjolska, Poljska, Njemačka… Ako ništa drugo, 28. mjesto Hrvatske na toj listi dobro zvuči, reći će investicijski profesionalci.

Na 214 milijuna eura vrijedne IPO-e i 185 milijuna koje su osigurali kompanijama za investicije i razvoj poslovanja oni ipak gledaju ponešto drukčijom optikom. “Naši ovogodišnji IPO-i dolaze iz sektora koji se uglavnom ne svrstavaju među najpropulzivnije u smislu velikih ‘growth’ priča. To ne znači da nemaju potencijal rasta. No, šire gledano, mi imamo strukturu ekonomije kakvu imamo, s pretežito starim industrijama”, kaže jedan investicijski bankar. Bilo bi lijepo da imamo više poduzeća koja se bave, primjerice, razvojem umjetne inteligencije ili podatkovnim centrima, kaže, ali tvrtke u okviru IT sektora koje su u tom smislu inovativnije češće se odlučuju za privatna tržišta, na private equity i venture capital fondove koji su veoma proaktivni u traženju takvih prilika.

Ulaganja prikupljenog kapitala

Kako bilo, sve tri kompanije koje su se ove godine odlučile za prikupljanje kapitala na javnom tržištu uoči IPO-a su iznijeli svoje planove širenja i investicija za koje namjeravaju iskoristiti prikupljena sredstva. “Prikupljeni kapital omogućit će nam realizaciju intenzivnog investicijskog ciklusa – izgradnju novog logističko-distributivnog centra, ulaganja u potencijalne akvizicije te nastavak digitalizacije kompanije”, poručio je i pri zaključenju ponude predsjednik Uprave Tokić Grupe Ivan Šantorić, dodajući kako trendovi u mobilnosti, kao i rast te starost voznog parka za tu kompaniju znače za rast poticajne tržišne okolnosti.

U ING-GRAD-u su pak u vezi s prikupljenim kapitalom isticali i fokus na širenje u nova područja građevinskog sektora, poput geotehnike, gdje vide značajan potencijal za rast. Premda se danas obično kaže kako je građevinski sektor, ukupno gledano, prošao zenit kad je riječ o potencijalu rasta, ING-GRAD-ova je specifičnost specijalizacija za projekte veće dodane vrijednosti, a od uvrštenja na ZSE iz kompanije je objavljen niz novougovorenih poslova.

Jozo Ljubičić, član Uprave Žito Grupe, čiji je IPO bio dosad najveći u Hrvatskoj kad su posrijedi privatne kompanije, prilikom tog srpanjskog iskoraka kompanije rekao je kako će se sredstva iskoristiti za “daljnji rast kroz akvizicije i organski razvoj postojećih segmenata poslovanja s ciljem proširenja kapaciteta, unaprjeđenja efikasnosti i smanjenja troškova poslovanja”. U međuvremenu su neki od tih planova i realizirani. Žito Grupa preuzela je većinski udjel mesne industrije Ravlić, a nedavno je puštena u pogon fotonaponska elektrana TSH Vitalka financirana sredstvima iz IPO-a. O nekim većim mogućim akvizicijama zasad se samo šuška.