Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) u procesu je razvijanja vlastitih algoritama za otkrivanje zabranjenih sporazuma, primarno u postupcima javne nabave, ali i drugih zabranjenih sporazuma, otkrila je Mirta Kapural, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja na Danu tržišnog natjecanja, konferenciji AZTN-a koja je okupila brojne domaće i inozemne stručnjake.

Na konferenciji se raspravljalo o dvije ključne teme – novim trendovima u ocjeni koncentracija, te usklađenosti s propisima o tržišnom natjecanju u digitalnom okruženju, uz poruku da je tržište na kojem poduzetnici imaju jasna pravila, a građani stvaran izbor i kvalitetniju uslugu jedan od preduvjeta za dugoročnu konkurentnost i otpornost.

“Nama je kao svakom regulatoru za tržišno natjecanje najvažnije suzbijanje zabranjenih sporazuma između konkurenata, onoga što kolokvijalno zovemo karteli, osobito u postupcima javne nabave, koja nam ostaje prioritet u radu. Također, suzbijanje zlouporabe vladajućeg položaja i nadzor kontrole. U ovoj godini smo pokrenuli nekoliko postupaka u sektoru energetike, kao i sektoru elektroničkih komunikacija, a imat ćemo i u nekim drugim sektorima”, rekla je Kapural podcrtavši da je lani Agencija riješila 761 predmet.

Poštivanje natjecanja

Čelnica Agencije napominje da se područje zaštite tržišnog natjecanja stalno širi, dolaze neke nove teme – umjetna inteligencija, zelena tranzicija i područje radnog prava, posebice ‘preotimanja’ zaposlenika konkurentima.

“Potrebno je kontinuirano se educirati i širiti znanje, to je svrha današnjeg skupa. S jedne strane, regulator je značajan zato što provodi propise, a s druge strane važna je i suradnja sa svim dionicima. Trebamo učiti jedni od drugih i graditi praksu kulture poštivanja tržišnog natjecanja”, naglasila je Kapural.

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber smatra da će napredak u tehnologiji imati pozitivne učinke na transparentnost, no da će se tek vidjeti kako će umjetna inteligencija i ubrzana digitalizacija djelovati na tržišno okruženje. “Digitalizacija sigurno doprinosi transparentnosti i brzini donošenja odluka. U krajnjoj liniji, sva zainteresirana javnost kroz digitalni pristup brže i jasnije vide sve elemente u funkcioniranju tržišnog natjecanja”.

U svom izlaganju osvrnula se na izmjene propisa o javnoj nabavi rekavši da se “nada” da će se njima “riješiti problem nelojalne konkurencije iz trećih zemalja”. “Hrvatska je mala i otvorena ekonomija i želja HUP-a jest da pravila budu jasna i jednaka za sve”, rekla je Weber.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

“Ako već godinama ne možemo dobiti nijedan infrastrukturni projekt jer smo troškom rada, energenata, kao i nedostatkom radne snage i ogromnim regulatornim opterećenjem te potrebama energetske tranzicije, naprosto nekonkurentni u odnosu na igrače iz trećih zemalja, kod kojih je upitno kako i koliko plaćaju radnike, te koji ne plaćaju porez u Hrvatskoj, onda moramo naći načina zaštiti naša radna mjesta i kompanije”, rekla je Weber. Dodala je da su svi u Europskoj uniji shvatili kako takva konkurencija postaje problem i da “nema smisla da budemo naivni i puštamo nelojalnu konkurenciju na naše tržište i onda se čudimo kad imamo problem sa zadržavanjem radnih mjesta i plaćanjem svojih radnika i opstojnošću kompanija koje u Hrvatskoj plaćaju porez”.

Žrtve vlastitog uspjeha

Zaštita tržišnog natjecanja, jedinog “osigurača” fer cijena za krajnje potrošače, kompleksa je tema i na europskoj razini. Tijekom uvodnog izlaganja Ori Schwartz, voditelj Sektora za tržišno natjecanje pri OECD-u, dao je pregled globalnih trendova i izazova s kojima se suočavaju tijela za zaštitu tržišnog natjecanja pojasnivši kompleksnost zbog koje je teško stvoriti “europskog prvaka”.

“Na neki način, moglo bi se reći da je politika tržišnog natjecanja žrtva vlastitog uspjeha. Zašto? Zato jer, što su tijela za tržišno natjecanje snažnija – što više preispituju koncentracije, što više interveniraju – to se više javljaju potencijalna trenja s drugim javnim politikama”, kazao je Schwartz.