U četvrtak, 6. studenog, Vlada bi trebala usvojiti Nacrt proračuna za 2026. godinu, kojim se planira deficit od 3 posto. U ovom dokumentu, koji bi se trebao naći u Skupštini Srbije do kraja ovog mjeseca, utvrđeno je 2,414 milijardi prihoda i 2,751 milijarda dinara rashoda. Ministarstvo financija ovu projekciju za sljedeću godinu temeljilo je na procjeni da se ove godine očekuje rast BDP-a od 2,3%, što je manje od srednjogodišnje najave od 4,2%. Unatoč ispravljenim brojkama, u obrazloženju nacrta stoji da se radi o “umjerenom ubrzanju gospodarske aktivnosti”, piše Blic Biznis.

To umjereno ubrzanje aktivnosti u nacrtu proračuna kroz brojke značit će da se unatoč nižem BDP-u za ovu godinu ukupni prihodi i primanja neće smanjiti i iznosit će 2,414 milijardi dinara, što je povećanje od 2,9% u odnosu na plan za ovu godinu. Pojedinačno, najveći prihod je porez na dodanu vrijednost, 1,084 milijarde dinara, što je 2,7 posto više u odnosu na ovogodišnji proračun. Istovremeno, treba napomenuti da su ovogodišnji prihodi od PDV-a niži od planiranih, pa se umjesto 1,056 milijardi očekuje 1,002 milijarde dinara. Osim toga, Ministarstvo financija očekuje da će potrošnja građana sljedeće godine biti veća, barem prema projekcijama koje su dali.

Rashodi povećani za 3,4%, najveće povećanje za plaće u javnom sektoru

Što se tiče rashoda, oni su planirani na razini od 2,751 milijarde dinara, što je 3,4% više nego ove godine. Ono što je vidljivo jest da će rashodi za zaposlenike, zbog povećanja plaća zaposlenicima u javnom sektoru, biti povećani za 11,50 posto. Također je vidljivo da je izdvajanje novca za javna ulaganja manje nego ove godine. Projicirana su 2026. na 602 milijarde, dok su ove godine iznosila 612 milijardi.

Unatoč tome, kapitalni izdaci zauzimaju više od petine proračuna, što ukazuje na to da se ne napušta razvojni koncept. Najviše novca potrošit će se na EXPO – 47,5 milijardi. To je 1,5 milijardi više nego što je planirano za ovu godinu. Međutim, treba imati na umu da je do rujna potrošeno tek nešto više od 20 milijardi dinara, od 46 milijardi dinara, pa je neizvjesno hoće li se preostali iznos potrošiti do kraja godine. Osim toga, manje novca od planiranog potrošeno je i na nacionalni stadion. Naime, od 18 milijardi planiranih za ovaj kapitalni objekt, krajem rujna potrošeno je samo 135 milijuna dinara.

U nacrtu proračuna za sljedeću godinu predviđen je trošak od 21 milijarde dinara. Država je predvidjela novac i za ostale kapitalne objekte. Tako je za brzu cestu Novi Sad-Ruma planirano 16,5 milijardi dinara, za projekt mađarsko-srpske željeznice 14,77 milijardi dinara, a za obnovu željezničke pruge Niš-Dimitrovgrad 10,87 milijardi dinara. Za dionicu autoceste od Preljine do Požege predviđeno je 4,2 milijarde dinara, a za dionicu Pojate-Preljina 28 milijardi dinara.

Iz državne blagajne financirat će se i izgradnja autoceste Beograd-Sarajevo, a za te svrhe izdvojeno je 4 milijarde dinara, za cestu Ruma-Šabac-Loznica 5,2 milijarde dinara, za dionicu autoceste od Niša do Pločnika 1,3 milijarde dinara. Na tom popisu za sljedeću godinu nalazi se pet milijardi dinara za tunel od Karađorđeve ulice do dunavske padine u Beogradu, kao i 2,8 milijardi za novu zgradu Prirodoslovnog muzeja. Ono što je primjetno jest da su troškovi kamata u 2026. smanjeni, sa sadašnjih 220 na 212 milijardi dinara.

Manje subvencija

A subvencije su ukupno smanjene s ovogodišnjih 224 milijarde na 214 milijardi. U ovoj raspodjeli netko je dobio, a netko izgubio. Tako su subvencije u području znanosti povećane s 3,8 milijardi dinara na 4,1 milijardu dinara. U ovu skupinu spada i okoliš, koji će s ovogodišnjih 4,39, iz proračuna 2026. dobiti 4,5 milijardi dinara. A gospodarstvo je u ovoj raspodjeli pobjednik jer je “skočilo” s ovogodišnjih 26,9 milijardi na 27,8 milijardi. Skok je i u turizmu, koji će država subvencionirati s 1,7 milijardi, umjesto ovogodišnjih 1,3 milijarde.

Rudarstvo i energetika nisu u toj skupini sretnika jer je za njih u proračunu planirano manje novca na temelju subvencija, odnosno s ovogodišnjih 13,41 milijarde, u 2026. godini bit će 11,5 milijardi. Takva sudbina zadesila je i cestovni promet, za koji će državna pomoć pasti s ovogodišnjih 26 milijardi dinara na 19 milijardi dinara u 2026. U istoj vreći je i kultura, koja će u 2026. godini biti oštećena za 600.000 dinara, odnosno brojka je pala s 2 milijarde na 1,4 milijarde dinara.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Gdje je NIS?

Prema prognozi Ministarstva financija, inflacija u sljedećoj godini trebala bi biti unutar cilja, tj. 3,7 posto. Međutim, postoji sumnja hoće li prihodi od trošarina na naftne derivate biti unutar cilja. Naime, primjetno je da Ministarstvo financija nije uključeno u definiranje proračunske politike za sljedeću godinu. uzeo je u obzir situaciju vezanu uz NIS, zbog sankcija koje je uvela američka administracija i koje su još uvijek na snazi. To se vidi jer u projekcijama za trošarine na naftne derivate nema smanjenja prihoda. To pokazuju i brojke, prema kojima bi u državnu blagajnu sljedeće godine trebalo “ući” 244 milijarde dinara, 18 milijardi više nego što je planirano za 2025. na temelju tih trošarina. To bi moglo značiti da će se rizik za fiskalnu politiku zbog NIS-a, na koji je ukazao MMF, eliminirati u sljedećoj godini.

Ako je tako, onda je to dobra vijest jer ukazuje na to da Ministarstvo financija možda zna da je rješenje za NIS na vidiku. Ako to nije slučaj, onda se postavlja pitanje mogu li se projicirane vrijednosti ostvariti u sljedećoj godini, jer je NIS izuzetno važna tvrtka jer puni proračun s 10 posto. Sve te nedoumice trebale bi se riješiti do kraja studenog, na sjednici srbijanskog parlamenta, koji bi trebao usvojiti proračun za 2026. godinu.