Uloga Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) jest popuniti tržišne nedostatke, odnosno ponuditi adekvatno financiranje određenih proizvoda i usluga tamo gdje tržište ne može zadovoljiti potražnju. Zadatak je HBOR-a omogućiti financijsku infrastrukturu, to jest, podlogu i uvjete privatnim ulagačima da uđu na tržište…

Naglasio je to na ovogodišnjem Zagrebačkom financijskom forumu u organizaciji Poslovnog dnevnika Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave HBOR-a, govoreći o ulozi razvojne banke u financiranju inovacija. Ipak, kod financiranja inovacija mnogo je barijera, dodao je.

Projekti ostaju ‘u ladici’

“Takve investicije sa sobom nose višestruki rizik, veću neizvjesnost u povratu uloženog, duže rokove otplate. Problem financijerima jest i inicijalna evaluacija tih investicija jer imate posla s projektima koji su nešto novo na tržištu, pa ih ne možete uspoređivati ni sa čim sličnim. Također, velik izazov je financiranje u ranoj fazi razvoja nastanka određenih proizvoda i usluga. Dakle, u periodu istraživanja tržišta, testiranja proizvoda i usluga u pokušaju izlaska na tržište. Baš tada, u najosjetljivijim fazama, od razvojnih financijskih institucija očekuje se da ‘daju ruke'”, pojasnio je Čuvalo.

Akademska baza u Hrvatskoj kao ishodište inovacija vrlo je solidna i snažna, smatra Čuvalo, no postoji problem.

“Projekti koji nastaju u istraživačkim centrima i po laboratorijima često ne izlaze na tržište, već ‘ostaju u ladicama’ upravo jer nedostaje odgovarajući financijski model za takve projekte. Upravo zato smo sa Slovenskom izvoznom i razvojnom bankom (SID Bankom) i Europskim investicijskim fondom (EIF) osnovali Fond za transfer tehnologija, prvi te vrste”, kazao je Čuvalo.

S operativnim poslovanjem Fond je počeo prije godinu dana.

“HBOR, SID Banka i EIB u fond su dali inicijalni kapital od 40 milijuna eura. Na to je došao kapital privatnih ulagača, čime je narastao na oko 49 milijuna eura. To je ozbiljan iznos novca koji se sada može ulagati u visokotehnološke projekte koji se stvaraju u znanstvenim i istraživačkim centrima”, istaknuo je Čuvalo.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U šest godina, deset fondova

Dosad je iz Fonda, kaže Čuvalo, provedeno 14 individualnih ulaganja. “Od toga, sedam ih je u Hrvatskoj, a sedam u Sloveniji. Ako se stvari pokažu valjanima, veselit će nas mogućnost osnivanja novih takvih fondova”, poručio je Čuvalo.

U proteklih šest godina HBOR je inicirao pokretanje deset investicijskih fondova. “Uložili smo novac u fondove specijalizirane za različite tržišne niše ili smo se pak obvezali da ćemo početi. Od toga, dva venture capital fonda, tri private equity fonda, i dva mezzanine fonda”, rekao je Čuvalo.

Na međunarodnom planu, HBOR je uložio novac i u dva investicijska fonda u okviru Inicijative triju mora. Podsjetimo, s ciljem jačanja suradnje na području energetike, prometa i digitalizacije država članica Europske unije smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, odnosno smanjenja razvojnog jaza između zapadne i istočne Europe, izgradnje otpornosti na vanjske prijetnje, posebno iz Rusije i Kine, te učvršćivanja transatlantskih veza sa Sjedinjenim Američkim Državama.

“Uložili smo u dva fonda, jedan veliki infrastrukturni, čija investicijska faza uskoro završava, a paralelno je pokrenut i s poslovanjem počeo novi Inovacijski fond Inicijative triju mora za ulaganje u projekte malih i srednjih poduzetnika”, rekao je Čuvalo.

Isključe li se fondovi vezani uz Inicijativu triju mora, HBOR je se u preostalih osam fondova obvezao uložiti oko 80 milijuna eura.

“Danas su ti fondovi teški oko 500 milijuna eura, a kroz njih je dosad provedeno oko 230 pojedinačnih investicija. Na jedan euro HBOR-ovog ulaganja, generirano je malo više od pet eura ostalih ulagatelja. To je efekt koji razvojna banka može postići, a da bi naše ulaganje zatim privuklo privatni kapital”, naglasio je Čuvalo.

Prema podacima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Hrvatska kaska u zelenoj tranziciji, no HBOR svojim djelovanjem nastoji poboljšati situaciju, tvrdi Čuvalo.

“Svugdje gdje smo koristili europski novac za sufinanciranje ili subvencioniranje investicija u Hrvatskoj, poglavito kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, ali i šire, provodili smo procjenu utjecaja projekta na okoliš i nije bilo moguće da se financira ijedan projekt koji šteti okolišu.

Takvu praksu planiramo primijeniti na cijeli naš kreditni portfelj, dakle, ne samo na projekte koji se sufinanciraju iz europskog novca, već i na sve projekte koji se financiraju iz nacionalnih izvora kao i od novca međunarodnih razvojnih institucija. U poslovnoj strategiji banke koju smo lani donijeli za idućih pet godina, jedan od ključnih strateških ciljeva upravo su projekti zelene tranzicije. U takve projekte, HBOR u sljedećih pet godina planira uložiti milijardu eura“, izjavio je Čuvalo.

Duga tradicija financiranja

Što se tiče mehanizama za ciljano predfinanciranje za podršku projektima koji su spremni, ali proceduralno zapinju, Čuvalo kaže da je HBOR takve projekte financirao još prije 2010.

“Financirali smo pripremu investicijskih projekata za investitore koji misle ulagati u obnovljive izvore energije. Dakle, u to smo se upustili još prije više od 15 godina kada nije bilo baš mnogo financijera koji bi poduprli takve projekte”, zaključio je Čuvalo.