Na panelu Zagrebačkog financijskog foruma, vodeći akteri iz bankarstva, osiguranja i fintech sektora raspravili su ključne teme koje će obilježiti financijsku industriju u godinama koje dolaze – ravnotežu između inovacije i regulacije, digitalni euro, umjetnu inteligenciju u kreditiranju i upravljanju rizicima te nove modele financiranja poduzetnika.

Savjetnik u Uredu guvernera Hrvatske narodne banke Linardo Martinčević istaknuo je kako je u visoko reguliranom sektoru dijalog između regulatora i industrije presudan za napredak. Podsjetio je na Inovacijski HUB HNB-a, jedinstvenu kontakt-točku za fintech tvrtke i banke koje žele testirati nova rješenja i razumjeti licencne obveze. “Možda jesmo restriktivniji od SAD-a, ali europski okvir štiti potrošače i ljudska prava. To nije prepreka, nego svjesno odabrani balans”, poručio je Martinčević.

O promjenama u iskustvu plaćanja govorili su Robert Penezić, član Uprave Monri Paymentsa i suosnivač Money Motiona, te Martinčević. Od vremena kada su se kartice fizički “peglale” do današnjeg plaćanja dodirom mobitela, transformacija je – kako su se složili – bila temeljita.

Penezić je upozorio na neravnomjernu primjenu sigurnosnih protokola: domaće transakcije prolaze višeslojnu autentikaciju, dok globalne platforme često koriste vlastite modele procjene rizika koji omogućuju brže iskustvo plaćanja. “Sljedeća bitka vodi se za pametnu, rizikom vođenu autentikaciju koja ne ugrožava sigurnost, ali ne narušava ni korisničko iskustvo”, zaključio je.

Što se dogodilo i što dolazi?

Partner u Deloitteovu odjelu poslovnog savjetovanja Mitja Kumar smatra da su banke već dosegnule zrelost u digitalnim kanalima, no sljedeći val promjena donosi hiperpersonalizaciju i account-to-account plaćanja. Takvi modeli, koji omogućuju prijenos novca izravno s računa na račun bez posrednika, već postaju standard u Europi i uskoro bi mogli biti dostupni i u Hrvatskoj.

Predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec istaknuo je da je njihova institucija već visoko digitalizirala procese te uvela AI asistente kako bi ubrzala komunikaciju s korisnicima i usmjerila ih prema dostupnim programima.

“U krizi svi zovu državu, zato je otpornost sustava jednako važna kao i njegova digitalna glatkoća”, rekao je Vrbanec. Najavio je i nove kreditne linije i jamstvene sheme – male investicijske zajmove sa subvencijama i mogućnost djelomičnog otpisa glavnice u nerazvijenim područjima.

PRILIKA ZA HRVATSKE PODUZETNIKE

Tvrtka iz malog slavonskog grada postala je heroj održivosti. Sada se traže novi pobjednici, a nagradni fond premašuje 18.000 eura

Digitalna vidljivost

Dobra fotografija danas vrijedi više od tisuću riječi, ali važno je znati kako je iskoristiti

Generalni direktor GrECo Croatia Andrej Krvavica istaknuo je da se osiguratelji ubrzano sele u digitalne kanale. Online prodaja, mobilna procjena šteta i automatizirana obrada zahtjeva već su postali norma.

“Mlađe generacije žele sve riješiti u nekoliko klikova. Brzina je važna, ali ključna prednost digitalizacije je bolja procjena rizika temeljena na podacima”, rekao je Krvavica.

Kumar i Martinčević složili su se da umjetna inteligencija u financijama ne smije postati “crna kutija”. Institucije moraju jasno prikazati na temelju kojih podataka modeli donose odluke i kako se sprječava diskriminacija. Transparentnost, objašnjivost i mogućnost nadzora ključni su preduvjeti za zadržavanje povjerenja javnosti.

Martinčević je objasnio i razliku između digitalnog eura koji će biti potraživanje izravno prema središnjoj banci i postojećeg “privatnog” e-novca na računima u poslovnim bankama. Digitalni euro neće zamijeniti postojeće oblike plaćanja, nego ih dopuniti te osigurati europsku monetarnu autonomiju.

“Danas plaćamo globalnim kartičnim shemama; digitalni euro trebao bi biti naša vlastita cesta kojom teče naš novac”, istaknuo je.

Između slobode i nadzora

Panelisti su se složili da regulacija kriptoimovine mora biti tehnološki neutralna, ali čvrsta u zaštiti potrošača. Naglašeno je da se “decentralizirani” ideal bitcoina sve više pretvara u profesionalizirano tržište koje traži nadzor, osobito kod tzv. stablecoina, digitalnih valuta čija je vrijednost vezana uz klasične valute.

Martinčević je pojasnio da Inovacijski HUB HNB-a ostaje otvoren za sve fintech subjekte koji žele razvijati inovativne proizvode i zatražiti savjet o licenciranju. “Cilj je smanjiti regulatornu nesigurnost i potaknuti inovacije koje su i sigurne i korisne tržištu”, rekao je.

Zaključak panela bio je gotovo jednoglasan: najveći rizici nadolazećeg razdoblja bit će kibernetički napadi i tzv. model-risk, opasnost da se previše institucija osloni na slične algoritme koji koriste iste podatke, što može dovesti do kolektivnih pogrešaka. Protuotrov su raznolikost pristupa, kontinuirano testiranje modela, neovisni nadzor i jasna ljudska odgovornost.