Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Vale uvodi AI u Carajasu, a u Serra Peladi čekaju povratak zlatne groznice

Autor: Zrinka Gabelica Toplek
04. studeni 2025. u 22:00
Podijeli članak —
Najveći rudnik željezne rude na svijetu Carajas kojim upravlja brazilska rudarska tvrtka Vale, planira do 2030. uložiti 13 milijardi dolara za očuvanje okoliša/Reuters

Amazonija između klimatskih politika i rudarskih interesa uoči COP30.

Para, savezna država smještena u sjevernom dijelu Brazila, na donjem i srednjem toku rijeke Amazone, koja je ovog studenoga domaćin klimatske konferencije COP30, suočava se s dubokim suprotnostima u rudarskoj industriji.

Rizične prakse

U najvećem otvorenom rudniku željezne rude na svijetu, Carajas, tvrtka Vale koristi autonomne kamione i umjetnu inteligenciju, što je povećalo operativnu učinkovitost za 15 posto, omogućivši neprekidan rad u zahtjevnim uvjetima prašume. Istodobno, rudnici zlata u Serra Peladi, poznati po zlatnoj groznici 80-ih, i danas se oslanjaju na ručne, često opasne i ekološki štetne metode, što dodatno ugrožava okoliš i lokalne zajednice.

Kontrast između tehnološki naprednog rudarenja u Carajasu, gdje se koriste autonomna vozila i sustavi AI-ja za povećanje produktivnosti i sigurnosti, te tradicionalnih, često nekontroliranih i rizičnih praksi lokalnih rudara u Serra Peladi, ističe ključne teme samita COP30.

Zlatna groznica u Serra Peladi, koja je počela 1979., dovela je do golemog priljeva rudara (garimpeiros), kojih je vrhuncu 1983. bilo oko 100 tisuća, a ukupno je izvučeno oko 45 tona zlata. Iako je rudnik zatvoren 1986. zbog opasnosti od urušavanja i poplave, lokalni rudari u Serra Peladi i dalje se nadaju povratku na staru raskoš, unatoč znatnim ekološkim oštećenjima i visokim rizicima za okoliš.

S druge strane, Carajas godišnje ostvaruje prihod oko devet puta veći od iznosa zlata izvađenog u povijesti Serra Pelade, a planira ulaganja od 70 milijardi brazilskih reala (13 milijardi dolara) do 2030. Očuvanje okoliša je prioritet – kompanija namjerava zaštititi 800 tisuća hektara prašume, što je površina veća od Sao Paola.

Složen odnos

Međutim, ilegalno rudarenje zlata i dalje ozbiljno ugrožava okoliš, rijeke i lokalno stanovništvo, uzrokujući akutno zagađenje živom i deforestaciju. Ovaj sukob interesa u središtu je pozornosti COP30, kojem je cilj uskladiti klimatske ciljeve, gospodarski razvoj i prava autohtonih zajednica u Amazoniji.

Konferencija u Belému postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti ove bogate, ali ugrožene regije, gdje tehnologija i tradicija međusobno djeluju u složenom odnosu koji oblikuje sudbinu Amazone i njezinih stanovnika.

Autor: Zrinka Gabelica Toplek
04. studeni 2025. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close