Para, savezna država smještena u sjevernom dijelu Brazila, na donjem i srednjem toku rijeke Amazone, koja je ovog studenoga domaćin klimatske konferencije COP30, suočava se s dubokim suprotnostima u rudarskoj industriji.
Rizične prakse
U najvećem otvorenom rudniku željezne rude na svijetu, Carajas, tvrtka Vale koristi autonomne kamione i umjetnu inteligenciju, što je povećalo operativnu učinkovitost za 15 posto, omogućivši neprekidan rad u zahtjevnim uvjetima prašume. Istodobno, rudnici zlata u Serra Peladi, poznati po zlatnoj groznici 80-ih, i danas se oslanjaju na ručne, često opasne i ekološki štetne metode, što dodatno ugrožava okoliš i lokalne zajednice.
Kontrast između tehnološki naprednog rudarenja u Carajasu, gdje se koriste autonomna vozila i sustavi AI-ja za povećanje produktivnosti i sigurnosti, te tradicionalnih, često nekontroliranih i rizičnih praksi lokalnih rudara u Serra Peladi, ističe ključne teme samita COP30.
Zlatna groznica u Serra Peladi, koja je počela 1979., dovela je do golemog priljeva rudara (garimpeiros), kojih je vrhuncu 1983. bilo oko 100 tisuća, a ukupno je izvučeno oko 45 tona zlata. Iako je rudnik zatvoren 1986. zbog opasnosti od urušavanja i poplave, lokalni rudari u Serra Peladi i dalje se nadaju povratku na staru raskoš, unatoč znatnim ekološkim oštećenjima i visokim rizicima za okoliš.
S druge strane, Carajas godišnje ostvaruje prihod oko devet puta veći od iznosa zlata izvađenog u povijesti Serra Pelade, a planira ulaganja od 70 milijardi brazilskih reala (13 milijardi dolara) do 2030. Očuvanje okoliša je prioritet – kompanija namjerava zaštititi 800 tisuća hektara prašume, što je površina veća od Sao Paola.
Složen odnos
Međutim, ilegalno rudarenje zlata i dalje ozbiljno ugrožava okoliš, rijeke i lokalno stanovništvo, uzrokujući akutno zagađenje živom i deforestaciju. Ovaj sukob interesa u središtu je pozornosti COP30, kojem je cilj uskladiti klimatske ciljeve, gospodarski razvoj i prava autohtonih zajednica u Amazoniji.
Konferencija u Belému postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti ove bogate, ali ugrožene regije, gdje tehnologija i tradicija međusobno djeluju u složenom odnosu koji oblikuje sudbinu Amazone i njezinih stanovnika.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu