Izdaci za kupnje potrošne robe i usluga koji se evidentiraju u sustavu fiskalizacije pružaju najažurniju sliku kretanja potrošnje, a oni najnoviji, za protekli mjesec, samo djelomično nude potvrdu usporavanje tempa rasta.

Kroz fiskalne blagajne poduzetnika iz svih djelatnosti tijekom listopada je evidentirano nešto više od 3,92 milijarde eura prometa, što je u usporedbi s istim mjesecom prošle godine za 320 milijuna ili 8,9 posto više. Toliki nominalni rast prometa ostvarili su na 1,1 posto većem broju izdanih računa.

Potrošački optimizam

Usporedbe radi, u rujnu su karticama i gotovinom plaćeni proizvodi i usluge nominalno vrijedni 10 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine, a i broj računa povećan je za pet posto. Računa se da su rujanska ostvarenja dijelom odražavala i solidnu turističku posezonu i prateću potrošnju. S druge strane, promatraju li se stope rasta fiskaliziranih prometa kumulativno, u tom razdoblju dosegnutih 36,7 milijardi eura predstavljalo je međugodišnji nominalni rast za 8,2 posto, a u prvih devet mjeseci izdano je 1,7 posto više računa.

Promatraju li se prošlomjesečna kretanja u nekoliko značajnijih blokovima djelatnosti koji odražavaju potrošačko raspoloženje, u trgovini na malo ostvareno je 2,41 milijardu eura fiskaliziranog prometa ili 8,3 posto više nego u lanjskom listopadu, pri čemu je broj računa povećan samo 0,5 posto.

Nešto bolju dinamiku pokazuje ugostiteljstvo. Kafići, restorani i drugi obveznici fiskalizacije u pružanju usluga pripreme i usluživanja hrane i pića prijavili su gotovo 383 milijuna eura listopadskog prometa, što je 11,6 posto veći promet nego lani, a to je ostvareno 3,4 posto većem broju izdanih računa. Budući da podaci o fiskalizaciji prate nominalne promete, treba imati na umu da su i cijene u ugostiteljstvu imale snažniju dinamiku. Istro tako, primjerice, kroz fiskalne blagajne poduzetnika u djelatnosti pružanja usluga smještaja evidentiran je rast prometa od 7,3 posto (sa 116,5 na 125 milijuna), uz približno tri posto više izdanih računa u usporedbi s lanjskim listopadom.

Prošli tjedan, pak, Državni zavod za statistiku objavio je podatke o prometima trgovine na malo za prvih devet mjeseci, koji su potvrdili trend usporavanja realnih stopa, prilagođenih za utjecaj cijena. U prva tri kvartala rast realnog prometa u maloprodaji iznosio je je 3,6 posto godišnje, s tim da je u trećem tromjesečju međugodišnji realni rast bio znatno skromniji – 2,3 posto.

Oslonac rasta i u 2026.

Prometi u trgovini čine značajan dio ukupne potrošnje kućanstava i utoliko se smatraju relevantnim indikatorom kretanja osobne potrošnje. Unatoč jasnim naznakama usporavanja, analitičari uglavnom ističu kako nastavak rasta plaća i još uvijek snažno tržište rada podupiru potrošački optimizam koji je u Hrvatskoj i dalje daleko iznad svog dugogodišnjeg prosjeka, a ankete HNB-a u tom smislu su i tijekom drugog i trećeg tromjesečja čak pokazivale tendenciju poboljšanja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Ipak, prema najnovijim Vladinim projekcijama iznesenim u okviru Nacrta proračunskog plana za 2026. osobna potrošnja bi nakon lani zabilježenog realnog rasta od čak šest posto ove godine mogla usporiti na 3,5 posto, a za iduću godinu u Vladi računaju da će njezin rast dodatno usporiti, na 3,2 posto realno. Međutim, to ujedno znači i da osobna potrošnja ostaje glavni oslonac rasta BDP-a (od predviđenih 2,7 posto) i u idućoj godini.

Ukupno gledano, kao i u prethodnih nekoliko godina, rast će opet generirati domaća potražnja – uz osobnu potrošnju solidan tempo očekuje se i nadalje i kod investicija u fiksni kapital (s prognoziranim realnih rastom za 3,1 posto, nakon ovogodišnjih 4,8), a pozitivan doprinos rastu BDP-a trebala bi dati i državna potrošnja, čiji bi realni rast trebao usporiti s ovogodišnjih 6,8 na 3,6 posto.