Kineski predsjednik Xi Jinping pokušao je ojačati osobnu vezu s Donaldom Trumpom prilikom njihova susreta u Busanu u Južnoj Koreji, prvog nakon šest godina. Tijekom razgovora o trgovinskom primirju, Xi je naglasio sličnost između kineske ideje “velikog nacionalnog preporoda” i Trumpova slogana “Make America Great Again”.

“Vjerujem da razvoj Kine treba ići ruku pod ruku s vašom vizijom da ponovno učinite Ameriku velikom”, poručio je Xi svom američkom kolegi, prenosi Financial Times. Iza kurtoaznih poruka, međutim, bilo je jasno da se omjer snaga promijenio. Za razliku od prije deset godina, kad je Trumpov trgovinski rat zatekao Peking nespremnim, danas je Kina ekonomski snažnija i sposobna Washingtonu parirati na gotovo svakoj razini.

Uspon Kine

Od travnja, kada su Sjedinjene Države uvele tzv. dan oslobođenja i nove carine, Kina je triput uspjela blokirati američke mjere i prisiliti Washington na pregovore. Najprije je odgovorila recipročnim carinama od 145 posto, a potom uzvratila uvođenjem ograničenja na izvoz rijetkih zemnih metala, ključnih za američku industriju. Kada je Washington proširio zabrane izvoza poluvodiča na tisuće podružnica kineskih kompanija, Peking je ponovno reagirao novim kontrolama rijetkih metala, što je dovelo do novog kruga razgovora.

Analitičari BNP Paribasa ocjenjuju da je SAD “po prvi put suočen s ravnopravnim suparnikom koji mu može nanijeti stvarnu ekonomsku štetu”, što potvrđuje uspon Kine u status globalne gospodarske supersile. Na sastanku u Južnoj Koreji dvije su se strane dogovorile o jednogodišnjoj suspenziji novih carina i izvoznih ograničenja, uključujući smanjenje američkih carina na kinesku robu povezanu s fentanilom za deset postotnih bodova, dok se Kina obvezala obnoviti uvoz soje. Xi je pritom pozvao Trumpa da zajedno “upravljaju velikim brodom kinesko-američkih odnosa”.

Prema profesoru Zhao Minghaou sa Sveučilišta Fundan, kineski predsjednik ovom je retorikom poslao poruku o konvergenciji dvaju nacionalnih projekata – kineskog “učiniti Kinu velikom” i američkog “učiniti Ameriku velikom”. Zhao smatra da Peking traži veće gospodarsko otvaranje prema SAD-u, ponajprije kroz uvoz poljoprivrednih proizvoda, energije i zrakoplova, ali pod uvjetom političke i diplomatske stabilnosti.

Prioritet tehnonacionalizam

Idući petogodišnji plan, koji će Kina objaviti u ožujku, predviđa jačanje domaće potražnje i razvoj visokotehnološke industrije, unatoč prekomjernim kapacitetima u nekim sektorima. Analitičar Teneo grupe Gabriel Wildau napominje da “tehnonacionalizam ostaje ključni prioritet”, a kineski čelnici smatraju da su određeni viškovi i neučinkovitosti prihvatljiva cijena za tehnološku samodostatnost i otpornost na američke zabrane.

Dogovor Xija i Trumpa, upozoravaju analitičari, samo je privremeno zatišje. Većina mjera tek je suspendirana, ne i ukinuta. “Obje strane zadržavaju poluge pritiska za buduće pregovore”, kaže Chaoping Zhu iz JPMorgan Asset Managementa. Iako je samit stabilizirao kratkoročna očekivanja, temeljne razlike u pristupu trgovini, tehnologiji i geopolitici ostaju.

SAD i dalje ima prednost u ključnim tehnologijama, na globalnom tržištu kapitala i mreži saveznika, no kineska strategija ide na iscrpljivanje u dugoročnoj igri. “Dok SAD može diktirati tempo sukoba u kratkom roku, Kina se priprema za maraton”, zaključuje Han Shen Lin iz Asia Groupa. “Riječ je manje o tome tko ima prednost sada, a više o tome tko će izdržati u dugotrajnom nadmetanju.”

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”