Među nagrađenima za najistaknutije ruralne destinacije Svjetska turistička organizacija u sklopu Ujedinjenih naroda (UNWTO) nagradila je 52 sela u kategoriji Najbolje turističko selo 2025., a među dobitnicima našla se i istarska općina Kaštelir-Labinci. Riječ je o općini koja je nakon sudjelovanja u programu nadogradnje od 2021. godine dodatno unaprijedila održivost i kapacitete za razvoj turizma prema smjernicama UN-a.
Svega ima u Butigi
“Hrvatska je ovim priznanjem još jednom potvrdila svoj status zemlje koja uspješno razvija održivi ruralni turizam, prepoznaje važnost očuvanja tradicije i autentičnog načina života te istovremeno unaprjeđuje kvalitetu života lokalnog stanovništva. Podsjetimo, Slunj je 2023. godine osvojio isto priznanje, što dodatno potvrđuje uspjeh Hrvatske u jačanju međunarodne prepoznatljivosti svojih ruralnih destinacija”, poručili su iz resornog ministarstva.
Inicijativa UN-ova programa koji okuplja najbolja turistička sela pokrenuta je 2021. kako bi se unaprijedila uloga turizma u ruralnim područjima, očuvali krajolici, kulturna raznolikost, lokalne vrijednosti i kulinarske tradicije. Direktorica Turističke zajednice Općine Kaštelir-Labinci Linda Grebac za Poslovni dnevnik je izjavila: “Jako smo ponosni na nagradu, u prvome redu zato što smo četiri godine naporno radili i konstantno bili u kontaktu s UNWTO-om. Znatno smo obogatili svoju turističku ponudu i dodali nove turističke proizvode. Konkretno bih izdvojila Butigu, naš dućan lokalnih proizvoda kojim upravlja općina gdje naši lokalni proizvođači plasiraju svoje proizvode, što se našim gostima iznimno sviđa.”
Grebac je izjavila kako prodaju različite proizvode lokalnih poljoprivrednika, vinara i maslinara, a uz to imaju i posebne ponude, primjerice, svakog petka dva lokalna proizvođača u Butigi besplatno prezentiraju svoje proizvode i gosti ih mogu besplatno kušati.
“Ovo postignuće smatramo važnim poticajem za daljnju implementaciju smjernica iz Strateškog marketinškog i operativnog plana hrvatskog turizma za razdoblje 2023. – 2027., koji posebnu pozornost posvećuje teritorijalnoj disperziji turističke potražnje i valorizaciji ruralnih područja, tj. afirmaciji autentičnih iskustava. Promocija seoskog turizma usmjerena je na jačanje lokalnih zajednica, očuvanje kulturne baštine te razvoj inovativnih, autentičnih i održivih turističkih proizvoda”, naglasio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
U našoj zemlji djeluje više od 1600 pružatelja usluga u posebnim oblicima turizma, od kojih se oko 70 posto bavi seoskim agroturizmom, pokazala je analiza Udruge ruralnog turizma Hrvatske (URTH). Seoskim agroturizmom u Hrvatskoj se, prema analizi te udruge bavi više od 1100 pružatelja takvih usluga, a u skupini posebnih oblika turizma slijede pružatelji usluga u kulturnom turizmu, 176, pustolovnom 122, ribolovnom 72, konjičkom 54, lovnom 42 i zdravstvenom turizmu 12. Najviše ih je u Istarskoj županiji (196), a slijedi Dubrovačko-neretvanska (168), te Osječko-baranjska (95), Splitsko-dalmatinska (88) i Zagrebačka županija (70), dok ih je najmanje u Ličko-senjskoj županiji (11) i Virovitičko-podravskoj županiji (12).
Neiskorišten potencijal
“Imamo još jako puno neiskorištenog potencijala u seoskom turizmu. No jednako tako, ponekad mi se čini da turizmu pridodajemo mitske sposobnosti, iako bi valjalo o tome stručno raspraviti, smatram da ne mora baš svako selo razvijati turizam. Netko se, na kraju krajeva, mora baviti poljoprivredom i nekim drugim djelatnostima”, rekao je Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam.
Krešić vjeruje kako su područja poput Baranje, Slavonije i zagrebačkog prstena odlične za ovaj tip turizma, a posebnu pohvalu imao je za Istarsku županiju. “Istra je u turističkom smislu puno razvijenija od ostatka Hrvatske i neke stvari koje tamo danas čine, druge regije će učiniti tek za pet ili deset godina”, rekao je Krešić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu