Revizorska struka u Hrvatskoj suočava se s ozbiljnim izazovima koji utječu na održivost obavljanja revizijskih usluga. Nedostatak kvalificiranih stručnjaka, složenost i odgovornost posla te naknade koje ne prate vrijednost rada revizora ključni su problemi koje su istaknuli sudionici 18. stručnog savjetovanja ovlaštenih revizora u organizaciji Hrvatske revizorske komore (HRK), održanog 16. i 17. listopada u Punta Skala Falkensteiner resortu u Petrčanima.

Pred više od 250 stručnjaka, uz sudjelovanje predstavnika Ministarstva financija, HANFA-e, obveznika revizije i revizorskih društava, zaključeno je da je nužno osigurati preduvjete za kvalitetan i neovisan rad revizora, uz jačanje povjerenja javnosti u ovu profesiju i razumijevanje njezine ključne uloge u zaštiti javnog interesa i stabilnosti gospodarstva.

GRAD ZAGREB

FOTO: Velika novost u zagrebačkom javnom prijevozu; Tomašević: Ovo su revolucionarna ulaganja

“Točnost revizorskog izvještaja vrlo je važna za funkcioniranje i zdravlje cijelog gospodarstva. U fokusu Komore su promicanje kvalitetnog nadzora, standardizirane razine revizije te primjerenije vrednovanje rada revizora. Važno je osigurati pravedno definiranje cijene revizije jer samo tako možemo obavljati posao kvalitetno, zapošljavati kadar i pružati uslugu koja donosi stvarnu vrijednost”, istaknuo je Berislav Horvat, predsjednik Hrvatske revizorske komore.

Manjak mladih stručnjaka i problem percepcije

Horvat upozorava da je populacija ovlaštenih revizora u Hrvatskoj, kao i u većini europskih zemalja, sve starija. To otvara pitanje kontinuiteta i prijenosa znanja. “Interes mladih za ovu profesiju nije na razini koju bismo željeli. Razlozi nisu u manjku talenta ili interesa za financije, već u činjenici da revizorski posao nosi visoku razinu odgovornosti, zahtjevnost i intenzitet, dok naknade i percepcija profesije još uvijek ne prate tu složenost i važnost”, kaže Horvat.

Dodaje da je u interesu regulatora, revizorskih društava i šireg gospodarstva da se revizijom bave najbolji stručnjaci, jer kvaliteta revizije izravno utječe na povjerenje u financijske informacije i stabilnost tržišta. Da bi se to postiglo, potrebno je osigurati atraktivne karijerne prilike, konkurentne plaće i poticajno profesionalno okruženje.

Regulatorni okvir i suradnja s institucijama

Suradnja Hrvatske revizorske komore s Ministarstvom financija i HANFA-om, kaže Horvat, vrlo je dobra i kontinuirana. “Obje institucije razumiju važnost revizije i nastoje stvoriti regulatorni okvir koji će dugoročno ojačati struku. I same se suočavaju s izazovima privlačenja i zadržavanja stručnih kadrova, jer top kandidati danas mogu ostvariti visoke plaće u privatnom sektoru. No važno je istaknuti da revizija nudi perspektivnu karijeru u kojoj se profesionalni razvoj jasno vidi i vrednuje.”

Uloga Ministarstva i HANFA-e, zajedno s Komorom, jest unaprijediti uvjete za kvalitetan rad revizora, kroz edukaciju, jasan regulatorni okvir, nadzor i poticanje izvrsnosti, kako bi se pokazalo da profesija ima snažnu i sigurnu budućnost.

Cijena kao krivi kriterij

Jedan od najvećih izazova ostaje pritisak na cijene. Revizija se često doživljava kao trošak i administrativno opterećenje, dok regulator od nje očekuje jamstvo povjerenja u financijske izvještaje. “Ako ne objasnimo cilj revizije i način na koji se kvalitetna revizija odražava na poslovanje, jedini kriterij odabira revizora bit će najniža cijena, a to čini upitnim kvalitetu rada”, upozorava Horvat.

velike ambicije

Dani kopanja po zakonima mogli bi postati prošlost. Hrvatski startup ima velike planove

promo

Kada agencija nije samo izvođač, već partner: priča iza kampanje ‘Ljubav je poljubac, ne hrana’

Kako bi pomogla u postavljanju realnih okvira, Komora je razvila kalkulator očekivanih minimalnih sati i indikativnih revizijskih naknada. “Riječ je o alatu koji pomaže revizorima u planiranju kvalitetnih revizija, ali i nadzornim i upravljačkim tijelima poduzetnika približava vrijeme koje je potrebno za obavljanje revizije u skladu s profesionalnim standardima”, objašnjava Horvat.

Revizor, dodaje, nije poreznik nego partner koji daje dodanu vrijednost poslovanju – kroz podršku u razvoju internih sustava kontrole i korporativnog upravljanja, jamčeći stabilnost i razvoj kompanije.

Neovisnost revizora i odgovornost nadzornih odbora

Na savjetovanju je posebno naglašena važnost neovisnosti revizije. “Sustav kvalitetne revizije ima niz zakonskih, institucionalnih i profesionalnih mehanizama koji čine njezin temelj – od rotacije revizijskog partnera i društva, preko zabrane pružanja određenih ne-revizijskih usluga klijentima, do obveznog sustava upravljanja kvalitetom i primjene etičkog kodeksa IFAC-a”, pojašnjava Horvat.

Poadaci DZS-a

Objavljeni novi podaci o prosječnoj plaći: Zarađujete li toliko?

Revizor, ističe, provjerava poslovanje, ali ne može donositi odluke umjesto vlasnika. “Revizorska neovisnost granica je koja se ne prelazi. Odgovornost uprava i nadzornih odbora je odabrati revizora kojem vjeruju i koji će im neovisno potvrditi točnost financijskih izvještaja.”

Horvat slikovito dodaje u razgovoru za Poslovni dnevnik: “Kada birate kirurga za operaciju srca, ne želite da ga netko drugi odabere prema najnižoj cijeni, nego birate onoga s najviše iskustva i reputacijom kojoj vjerujete. Na isti način bi i izbor revizora trebao odražavati važnost povjerenja i kvalitete, jer ako su financije krvotok poduzeća, revizija je njegovo srce koje održava sustav zdravim i stabilnim.”

Tehnologija i umjetna inteligencija

Digitalizacija i nove tehnologije već mijenjaju način rada u reviziji. “Tehnologija omogućuje pametniji rad i učinkovitije upravljanje rizicima, no ljudski faktor ostaje ključan. Profesionalna prosudba i skepticizam su neizostavni i ne mogu biti zamijenjeni AI-jem, kaže Horvat.

Automatizacija i analiza velikih skupova podataka olakšavaju posao, ali u konačnici kvaliteta ovisi o stručnosti i iskustvu revizora.

Odgovornost i povjerenje

Povjerenje javnosti u revizorska izvješća gradi se dugoročno, kroz dosljednu kvalitetu i profesionalnost. “Uprava poduzeća odgovorna je za istinitost financijskih izvještaja, dok je revizor odgovoran za mišljenje o tome prikazuju li izvještaji istinito stanje”, objašnjava Horvat. Revizorov rad ima svoja ograničenja -revizija ne traje cijelu godinu i ne obuhvaća sve segmente poslovanja, već se fokusira na materijalno značajne stavke.

Sudionici savjetovanja istaknuli su i važnost edukacije klijenata i javnosti o značenju i učincima revizije. “Zadaća je nadzornih odbora nadzirati upravu i osigurati točnost izvještavanja, a revizor je u tom procesu neovisna strana koja potvrđuje vjerodostojnost podataka”, rekao je Horvat.

Što slijedi? Tri prioriteta za budućnost

Prema Horvatu, tri su ključna poteza koja bi trebala stabilizirati i unaprijediti struku. Prvo, Ministarstvo financija mora osigurati kvalitetan i stručan nadzor temeljen na proaktivnom i edukativnom djelovanju te učinkovit regulatorni okvir. Drugo, Komora treba nastaviti pružati podršku revizorima kroz ažurno prevođenje standarda, davanje smjernica i kvalitetne edukacije temeljene na praktičnim primjerima. Treće, zajedničkim djelovanjem potrebno je promicati korporativno upravljanje u cjelini, čime se stvaraju kvalitetniji preduvjeti za obavljanje revizije i poticajnije profesionalno okruženje.

Hrvatska revizorska komora, koja okuplja revizorska društva te samostalne i ovlaštene revizore, ostaje ključna institucija u održavanju visoke razine kvalitete struke i zaštiti javnog interesa. Godišnja stručna savjetovanja, poput ovog u Zadru, pridonose kontinuiranom unaprjeđenju profesionalnih kompetencija i jačanju povjerenja u važnu, ali često nedovoljno prepoznatu profesiju – onu koja čuva zdravlje gospodarstva.