Više do 400 poslodavaca u Hrvatskoj, točnije 432, zaposlilo je radnike na crno i tako prekršilo zajamčeno radno pravo svakog zaposlenog. Pokazala je to “crna lista” poslodavaca koju Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike objavljuje od travnja ove godine s ciljem borbe protiv rada na crno i zaštite radnika. No, kontakt s nekoliko kompanija koje su se našle na crnoj listi budi sumnju da su neki prozvani i osramoćeni iako ne bi trebali biti. Neki su stoga već pokrenuli, a drugi najavljuju sudske sporove. Protiv prakse crnih lista je i profesor radnog prava Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta u Zagrebu posebno u situaciji u kojoj je tržište rada vrlo dinamično, a zapošljavanje stranih radnika čini ga dodatno složenim i uvodi nove neuralgične točke. Nepoznato je koliko točno radnika radi neprijavljeno jer to nije informacija koja se objavljuje na crnoj listi. Zato su poznati svi koji su prekršili Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada.

Među njima je više zvučnih imena, a najviše zvoni ono Studenca, trgovačkog lanca koji je lani bio šesti trgovac po ostvarenim prihodima u Hrvatskoj, koji zapošljava gotovo sedam tisuća radnika i ima više od 1400 trgovina diljem zemlje.

Osim Studenca, na crnoj listi je i Fisherija, lanac prodavaonica ribljih i drugih proizvoda, koji posluje na 13 lokacija i dio je Orka Grupe. Nepravilnosti u prijavljivanju radnika državni inspektori pronašli su i u Betonu-Lučko, Termama Tuhelj, Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku… Iz pregleda ovog uistinu dugačkog popisa daje se zaključiti da je najviše nepravilnosti pronađeno u tvrtkama koje se bave ugostiteljstvom, građevinom i trgovinom.

DIRH bez odgovora

U koliko su nadzora od ukupno obavljenih inspektori Državnog inspektorata utvrdili nepravilnosti u području neprijavljenog rada, nismo uspjeli saznati jer nam do zaključenja tekst nisu odgovorili na upit. Iz samog broja tvrtki koje su se našle na crnoj listi može se zaključiti da je riječ o vrlo raširenoj pojavi u Hrvatskoj. Neki prozvani poslodavci poručuju upravo suprotno i propitkuju sam zakon i način na koji se završava na listi srama.

Iz Fisherije, koja je prema javno dostupnim podacima, lani ostvarila 4,5 milijuna eura te je zapošljavala 49 ljudi, odgovaraju da su na listi našli na temelju nadzora koji je proveden u srpnju ove godine povodom održavanja kratkotrajne manifestacije, odnosno festivala na kojem je Fisherija sudjelovala kroz prodaju svojih proizvoda.

“Smatramo kako je nužno naglasiti da se nije radilo o neprijavljenom stranom radniku, već o hrvatskom radniku koji je uredno zaposlen i prijavljen u našem povezanom trgovačkom društvu već gotovo tri godine. U ovom konkretnom slučaju nije bilo neprijavljenog rada, već se radi o različitom tumačenja pojma povezanih društava u kontekstu Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o radu”, objašnjavaju iz Fisherije, odnosno Orka Grupe. Kažu i da su protiv takvog tumačenja pokrenuli upravni spor.

Upravni spor planira pokrenuti i Beton-Lučko, kompanija koja zapošljava 130 ljudi. Danica Jelenić, predsjednica Uprave tvrtke Beton-Lučko, kaže da su na njoj završili zbog dvoje stranih radnika koji imaju kooperantski ugovor, radne dozvole i prijavu na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Na pitanje kako su se onda našli na listi odgovara da ni sama ne zna. “Ovo nam je teška mrlja, prva takva u 40 godina poštenog rada, na kojoj smo završili ni krivi ni dužni. Radimo u opasnoj djelatnosti, pazimo na sve propise i baš nikada nismo zapošljavali na crno, a dogodi nam se ovako nešto”, kaže ogorčeno Jelenić dodajući da ih je Ministarstvo stavilo na listu samo na temelju izvješća Inspektorata, dakle bez ikakvog pravomoćnog rješenja.

U Studencu se, s druge strane, radilo o radu na crno. “Utvrđen je jedan slučaj koji se odnosi na nepostojanje radne dozvole za jednog stranog radnika. Riječ je o nenamjernom propustu pojedinca na terenu, a ne o praksi ili svjesnom postupanju tvrtke”, pravdaju se iz Studenca.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Namjerno ili nenamjerno, napravljen je ozbiljan prekršaj za koji se novčane kazne penju na više od 13 tisuća eura, i za koji, ako se ponovi tri ili više puta u šest godina od prvog utvrđivanja, može doći do zabrane obavljanja djelatnosti. Usto, zato što se našao na crnoj listi poslodavcu policijska uprava može odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad, odnosno zapošljavanje stranih radnika.

Neselektivne kazne

Praksu stavljanja poslodavaca na crnu listu kritizira i poznati profesor Viktor Gotovac.

“One ponekad neselektivno i pretjerano kažnjavaju. Puno prihvatljivije bi bilo konkretno djelovanje u konkretnom slučaju, u ovom slučaju rada na crno, prema određenom poslodavcu. Najvažnija je, naravno, zaštita prava svakog radnika, posebno onih koji rade u opasnijim granama i stranih radnika, koji još uvijek ne znaju kako ostvariti svoja prava. Cilj svakako ne bi smio biti zaustaviti gospodarstvo te njegove aktivnosti nepotrebno administrativno usporiti već osigurati primjenu zakona”, navodi Gotovac ističući da broj kompanija koje su se našle na crnoj listi, i na kojoj ostaju čak šest godina, pokazuje da je riječ o problemu koji nikakva lista neće riješiti.

“Treba djelovati preventivno i kurativno”, poručuje profesor radnog prava objašnjavajući da je tržište rada, posebno zbog procedura zapošljavanja stranaca, sve složenije. U kažnjavanju stoga treba biti posebno oprezan, smatra.

“Teško je suditi jer ne znamo o kakvim se prekršajima radi, no naprosto ne vjerujem da oni koji žive od rada stranaca ciljano i namjerno dovode u pitanje mogućnost svog rada”, poručuje Gotovac.