U vrijeme turističke sezone uobičajena su povećanja stanja ukupnih depozita u bankama. Tako je i u ovogodišnjem kolovozu zabilježen razmjerno snažan porast – za 1,2 milijarde eura. Prema podacima Hrvatske narodne banke, nešto više od 60 posto ukupnog mjesečnoj povećanja odnosi se na prekonoćne depozite, a ostatak su donijela oročenja. Pritom je kod poduzeća nastavljen rast udjela oročenih depozita u ukupnima (sa srpanjskih 26 na 28 posto), dok se pod utjecajem pada kamatnih stopa na oročenja kod stanovništva taj udjel već više od godinu dana postupno smanjuje. Nakon što su na vrhuncu, sredinom prošle godine, oročenja udjelom premašila 29 posto, sada ona čine manje od četvrtine svih depozita kućanstava.

Manje oročavanja depozita

Kad se promatraju godišnje stope rasta, ukupni su depoziti poslovnoga i sektora stanovništva, unatoč snažnom mjesečnom povećanju, usporili godišnji rast (sa srpanjskih 8,7 na 7,8 posto) jer je u lanjskom kolovozu priljev depozita povezanih s turističkim aktivnositma bio i izraženiji nego ove godine.

Ipak, kad su posrijedi kućanstva, iznos novčanih sredstava koje ona drže u bankama ove godine je ponovno u znaku ubrzanja rasta koji je prethodno bio ponešto posustao u 2022. i 2023., ističu u tjednom osvrtu ekonomske analitičarke Privredne banke Zagreb. Kroz te dvije godine uočljivi su bili efekti trošenja pandemijskih zaliha štednje, izraženih inflatornih pritisaka te pojačanih odljeva depozita u državne dužničke vrijednosne papire. No, solidan rast zaposlenosti praćen skokom dohodaka, robusnim rastom kredita, smirivanjem inflacije te stabilizacijom interesa za državne vrijednosnice urodili su jačanjem rasta depozita sa 4,8 posto krajem 2024. na 8,4 posto u kolovozu ove godine, ističu PBZ-ove analitičarke.

U apsolutnim iznosima, primjerice, tijekom cijele prošle godine depoziti građana povećani su za 1,8 milijardi, a u prvih osam ovogodišnjih mjeseci skočili su za 2,3 milijarde eura. Pad kamatnih stopa na nova oročenja s lanjskih dva posto u prosjeku na ovogodišnjih 1,5 posto (s tim da su u kolovozu banke za vezivanje štednje na određeno vrijeme u prosjeku nudile 1,37 posto kamate) reflektira se više-manje u trendu smanjivanja tih depozita, dok neoročena sredstva, unatoč gotovo nultim kamatama, bilježe osjetan rast.

Padom kamatnih stopa smanjuje se pak i razlika između prinosa koje građanima nude ulaganja u državni dug naspram onih na bnakovnu štednju. Iako su kamatne stope na tzv. narodna izdanja državnih obveznica i trezorskih zapisa i dalje više nego na oročenja viškova raspoloživih za ulaganja na neki rok, rast skretanja dijela štednje iz banaka u te papire ipak je posustao u odnosu na vrijeme viših referentnih kamata. Prema najnovijim podacima Središnjeg klirinško depozitarnog društva, domaće fizičke osobe su krajem prošle godine u obveznicama i zapisima imale vrijednost od 4,21 milijardu eura, a krajem rujna u tim su vrijednosnim papirima imali 4,3 milijarde, pri čemu se glavnina odnosno nešto više od 3,4 milijarde odnose na “trezorce”, a preostalih oko 900 milijuna na obveznice. Građani očito preferiraju kraće rokove vezanja sredstava. Tome pridonosi i činjenica da su prinosi na njih prilikom posljednje emisije TZ-a, u rujnu, i dalje bili solidnih 2,6 posto godišnje. Još uvijek je to znatno više od standardne ponuda bankovnih oročenja, a usto, kamate na državni dug nisu oporezive. Ne čudi stoga što je prilikom rujanskog izdanja trezoraca od strane fizičkih osoba upisanoko 355 milijuna eura više nego što je u isto vrijeme dospijevalo na isplatu.

Zov rastućeg dioničkog tržišta

Kako bilo, u državnim vrijednosnim papirima građani danas drže iznos koji predstavlja 10-ak posto ukupnih depozita kućanstava, odnosno nešto više od dvije petine ukupnog iznosa oročenja.

Istodobno, domaće fizičke osobe (što uključuje i obrtnike) koje imaju viškova raspoloživih za ulaganje sve više alternativu klasičnoj štednji traže i u drugim vrijednosnim papirima. To se u prvom redu odnosi na dionice, koje u uvjetima rasta burzovnih cijena opet postaju privlačne većem broju malih ulagatelja, bilo kroz izravna ulaganja na burzi ili putem investiicjskih fondova.

U raznim vrijednosnima papirima na kraju rujna domaće su fizičke osobe imale vrijednost veću od 11,3 milijarde eura, što je u odnosu na stanje krajem prošle godine za oko 2,9 milijardi eura više. Toliki rast uvelike je rezultat povećanja vrijednosti dionica u njihovim rukama; ona je s nepune 4,2 milijarde krajem 2024. porasla za 2,7 milijardi, na više od 6,9 milijardi eura krajem prošlog mjeseca, što dijelom odražava rast cijena a dijelom i povećanu ulagačku aktivnost.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”