Cijena je zlata jutros dosegnula novu rekordnu razinu od 4.375 dolara po unci, što je posljedica nesigurnosti na financijskim tržištima zbog čega ulagači traže sigurnija utočišta za svoj kapital.

neoporeziv iznos

Slovenija uvodi obaveznu božićnicu za sve zaposlene, iznos je pozamašan

Tržište zlata proživljava jedan od najdramatičnijih uzleta u modernoj povijesti. Cijena je samo tijekom ove godine skočila za gotovo 65 posto, a u listopadu 2025. probila je psihološku i povijesnu granicu, dosegnuvši više od 4040 eura po unci. Ovaj strelovit rast, koji je tržišnu kapitalizaciju zlata u jednom danu povećao za gotovo 285 milijardi eura, nije rezultat špekulativnog balona, već je, kako tvrde analitičari J.P. Morgana, duboko ukorijenjen u fundamentalnim promjenama globalne ekonomije i geopolitike. Ulagači diljem svijeta traže sigurno utočište usred rastućih napetosti, nepredvidive američke trgovinske politike pod novom administracijom, očekivanja smanjenja kamatnih stopa američke Federalne rezerve (Fed) te slabljenja dolara, što sve zajedno stvara savršenu oluju koja gura cijenu plemenitog metala u neslućene visine.

Jedan od ključnih pokretača ovog strukturalnog bikovskog tržišta je nezasitna potražnja središnjih banaka. One su, prema projekcijama, na putu da i treću godinu zaredom kupe više od 1000 tona zlata, a samo u 2025. godini očekuje se da će neto kupnja iznositi oko 900 tona. Ovaj trend nije slučajan; on odražava ubrzanu strategiju diverzifikacije rezervi i udaljavanja od američkog dolara, čiji je udio u globalnim rezervama pao na ispod 58 posto. U svijetu nepredvidivih geopolitičkih saveza i ekonomske neizvjesnosti, zlato se ponovno potvrdilo kao vrhunsko sidro stabilnosti. Zemlje poput Kine, Indije, Turske i Poljske predvode ovu tihu revoluciju, sustavno povećavajući svoje zlatne rezerve i time stvarajući čvrst temelj za daljnji rast cijena, neovisan o kratkoročnim tržišnim fluktuacijama.

Najveće svjetske financijske institucije gotovo jednoglasno predviđaju nastavak rasta. Analitičari J.P. Morgana, koji su ranije bili optimistični, sada su još uvjereniji u “strukturalni bikovski slučaj za zlato” te prognoziraju da će prosječna cijena do kraja 2025. doseći 3490 eura, s ciljem od 3800 eura do sredine 2026. godine. Još su optimističniji u Goldman Sachsu, gdje su svoju prognozu za kraj 2026. podigli na čak 4655 eura po unci, povlačeći paralele sa zlatnom groznicom iz 1970-ih kada su fiskalni problemi i politička neizvjesnost natjerali ulagače da potraže sigurnost izvan tradicionalnog financijskog sustava. Slično razmišljaju i u ANZ banci, predviđajući vrhunac od oko 4370 eura sredinom 2026. godine, čime se stvara snažan konsenzus da je trenutačni uzlet tek početak novog, dugoročnog ciklusa.

Ovaj trend nije rezerviran samo za velike institucionalne igrače. Privatni ulagači sve više prepoznaju zlato kao optimalnu zaštitu od jedinstvene kombinacije rizika koji prijete tržištima, uključujući stagflaciju, recesiju i devalvaciju valuta. Ugledni milijarder Ray Dalio savjetuje alokaciju do 15 posto portfelja u zlato, nazivajući ga imovinom koja “izvrsno posluje kada tipični dijelovi vašeg portfelja padaju”. Čak je i izvršni direktor JPMorgan Chasea, Jamie Dimon, izjavio da je ovo jedan od rijetkih trenutaka kada je “poluracionalno” posjedovati zlato. S obzirom na to da je tržište zlata relativno malo u usporedbi s tržištima dionica ili obveznica, čak i umjereni porast potražnje privatnih ulagača može izazvati brze i značajne pomake u cijeni, što dodatno pojačava potencijal za rast.

Što nas čeka do 2030. i dalje?

Dok se prognoze za iduće dvije godine kreću u rasponu od 4000 do gotovo 5000 eura, dugoročnija predviđanja postaju još smjelija, najavljujući potencijalno udvostručenje vrijednosti. Analitičari Bank of America nedavno su drastično podigli svoju prognozu, predviđajući da bi zlato moglo doseći 4750 eura po unci do 2026. godine. Neke analitičke kuće idu i korak dalje, projicirajući ulazak u potpuno novu cjenovnu paradigmu. Primjerice, Coin Price Forecast predviđa da bi zlato početkom 2027. moglo vrijediti 5430 eura, a do kraja 2031. godine premašiti nevjerojatnih 9800 eura. Takvi scenariji temelje se na pretpostavci da će uporni inflatorni pritisci, kontinuirano ublažavanje monetarne politike i trajna geopolitička nestabilnost zadržati zlato u središtu pozornosti kao ključnu zaštitnu imovinu.

Postoje li rizici?

Unatoč prevladavajućem optimizmu, važno je ostati svjestan potencijalnih rizika koji bi mogli zaustaviti ili preokrenuti ovaj bikovski trend. Glavna prijetnja dolazi od strane američke Federalne rezerve. Ako se pokaže da je inflacija tvrdokornija nego što se očekivalo, a američko gospodarstvo ostane otpornije, Fed bi mogao zauzeti stroži, “jastrebovski” stav i odgoditi ili ograničiti smanjenje kamatnih stopa. Takav scenarij, popraćen jačanjem američkog dolara, smanjio bi privlačnost zlata kao nekamatonosne imovine. U tom medvjeđem scenariju, neki analitičari upozoravaju da bi cijena mogla doživjeti značajnu korekciju i pasti prema razinama od oko 2400 eura po unci. Ipak, trenutačni tržišni zamah i duboki strukturalni pokretači potražnje sugeriraju da je put manjeg otpora za sada usmjeren prema gore.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost