Nakon pet nominiranih za nagradu Gospodarstvenik godine, stručni žiri Večernjakova izbora izabrao je i pet nominiranih gospodarskih događaja. Kontekst u kojem se bira najvažniji gospodarski događaj, čine napeti međunarodni odnosi obilježeni carinskim ratovima i zveckanjem oružja na sve strane, globalne političke krize, stagnacijom najvažnijih europskih gospodarstava, ali i vrlo dinamičnim pokazateljima kretanja domaće ekonomije.

Hrvatska je proteklu godinu imala jednu od najviših stopa rasta u eurozoni, nikad veću zaposlenost, dobre turističke pokazatelje, stabilne državne financije i shodno tome potvrđen lani dostignut investicijski stupanj kreditnog rejtinga. Gospodarske aktivnosti pratila je još uvijek prisutna inflacija, ali i rast plaća, dominantno u javnom sektoru.

Udar na standard

Divljanje cijena u segmentu živežnih namirnica i dalje predstavlja udar na standard dobrog dijela srednje klase, ali to se, barem prema nominalnim pokazateljima, ne odražava na ukupnu potrošnju koja je već dugo glavni generator rasta i punjenja proračuna. Tržište rada vrlo je dinamično, karakterizira ga nedostatak kvalificirane, visokoobrazovane radne snage, sve veći broj radnika uvezenih iz zemalja izvan EU te povratak umirovljenika. Potraga za stručnjacima potaknula je i, zasad vrlo opreznu, raspravu o potrebi poreznog rasterećenja najviših plaća.

U takvim okolnostima domaći su gospodarstvenici ostvarili pozitivne poslovne rezultate – rasli su prihodi, dobit, zapošljavanje, plaće i investicije. Neke od perjanica danas imaju rekordnu tržišnu kapitalizaciju, neke su uspješnim refinanciranjem osigurale dugoročnu stabilnost, drugi su nakon godina neprekinutog razvoja prikupili svježi kapital izlistavanjem dionica ili izdanjem obveznica na burzi ili su pribjegli inovativnim potezima i poslovnim odlukama.

IT sektor se stabilizirao, fokusirajući se na sve izdašniji tržišni kolač u obrambenoj industriji, trgovina i dalje cvate na krilima visokih cijena, energetska branša spretno koristi benefite hrvatskog geostrateškog položaja, prehrambeno-prerađivačka industrija žanje plodove pametnih ulaganja iz prethodnog razdoblja dok građevina jaše na valu obnove od potresa i ulaganja u javne infrastrukturne projekte, dobrim dijelom financirane kroz NPOO. Gotovo sve raste – osim primarne poljoprivrede.

Ali i u tom sektoru ima svijetlih primjera. Tako je jedan od nominiranih gospodarskih događaja inicijalna javna ponuda dionica Žito grupe. Marko Pipunić, osnivač i predsjednik uprave tom je prilikom izjavio da je ovo bila najbolja poslovna odluka za budućnost Žita. Njegova je kompanija prikupila 130 milijuna eura novog kapitala, uz sudjelovanje više od 300 radnika, više od 4100 malih ulagatelja i 27 kvalificiranih investitora.

Na valu dobre burzovne dinamike, ali i odličnih poslovnih rezultata rastao je i Končar. Tako da je jedan od nominiranih događaja i povećanje tržišne vrijednosti tog elektroindustrijskog konglomerata. Končar je u tekućoj godini podebljao knjigu narudžbi, naročito na međunarodnom energetskom tržištu. Kompaniji na ruke idu i silna ulaganja u obnovu željezničke mreže i voznog parka.

Ulaganja u obranu

Vojna i obrambena industrija jedan je od sektora u kojima se očekuje ubrzana dinamika kada su narudžbe i korporativna spajanja u pitanju. Stoga je samo neupućene iznenadila vijest da su domaći DOK-ING i njemački obrambeni div Rheinmetall potpisali pismo namjere o osnivanju zajedničke tvrtke kojoj je cilj postati tržišni lider u sektoru besposadnih borbenih i neborbenih sustava. DOK-ING je hub za inovacije u sektorima budućnosti i misija je od samog osnivanja do danas bila gurati svijet prema novim rješenjima, tehnologijama i praksama. Kao visokotehnološka tvrtka imamo potencijal razvijati projekte na globalnom tržištu kroz suradnju s najvećim europskim tvrtkama, kazao je tom prilikom Vjekoslav Majetić, osnivač i predsjednik NO-a DOK-ING-a.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Poslovni događaj koji je svakako obilježio tekuću godinu je i integracija regionalnih tržišta kapitala sa sjedištem u Zagrebu. Regionalna integracija jedan je od pet strateških pravaca utvrđenih u Strateškom okviru za razvoj tržišta kapitala, koji je Vlada usvojila krajem ožujka. Inicijativa uključuje burze iz Slovenije, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Mađarske, Sjeverne Makedonije i Hrvatske, ujedno i predvodnice inicijative.

Prošlog mjeseca na Rijeka Gateway privezao se prvi komercijalni brod, čime je ovaj kontejnerski terminal službeno započeo s radom. Otvoren je nakon dvije godine izgradnje i ulaganja od 380 milijuna eura kroz partnerstvo APM Terminals i ENNA Grupe. Ovaj generacijski projekt rezultat je zajedničkog ulaganja Vlade RH, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Lučke uprave Rijeka, HŽ Infrastrukture, Hrvatskih cesta i koncesionara Rijeka Gateway, a ukupna ulaganja u terminal i prometnu infrastrukturu dosežu 600 milijuna eura.