Od iduće godine kandidati će imati pravo znati kolika će im biti plaća prije nego što prihvate posao, a između spolova morat će biti osigurana jednaka plaća za jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Izmjene Zakona o radu nužne kako bi se Hrvatska uskladila s EU direktivom o jednakim plaćama muškaraca i žena.

Optimalna rješenja

Direktiva, na snazi od lipnja 2023., propisuje veću transparentnost plaća, a iz Ministarstvo rada su nam kazali kako je radna skupina za pripremu Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ravnopravnosti spolova već osnovana, dok je u postupku i osnivanje radne skupine za pripremu Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu.

Direktiva obvezuje države članice da je do 7. lipnja 2026. preuzmu u nacionalno zakonodavstvo. “U obje radne skupine planirano je sudjelovanje kako predstavnika poslodavaca, tako i predstavnika radnika, stoga se očekuje da će takva suradnja iznjedriti optimalna zakonska rješenja kojima će se osigurati provedba zahtjeva Direktive”, poručuju iz resornog ministarstva.

Poslodavci moraju biti spremni dokumentirati i objasniti razloge za razlike u plaćama između radnika.

Nino Ćosić

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava da se Direktiva mora provoditi kroz jednostavne procedure, bez dodatne administrativne birokracije i opsežnog izvještavanja, kako se ne bi usporilo zapošljavanje i povećali troškovi poslovanja. Upozoravaju da trošak rada u Hrvatskoj raste višestruko brže od produktivnosti, što već sada narušava konkurentnost domaćeg gospodarstva. Posebno ističu da je profitabilnost hrvatskih tvrtki 55 posto niža od prosjeka EU-a te smatraju da bi novi administrativni nameti dodatno ograničili investicije, rast poslovanja i zapošljavanje.

“To je zahtjevan posao ako krećete od nule i potrebna su stručna znanja, ali i kapaciteti za provedbu procedura, što uvelike može opteretiti poslovanje, stoga je nužno implementirati Direktivu na što jednostavniji način. Direktiva je posebno naglasila da se mora voditi računa o malim i srednjim poduzetnicima koje treba što manje opteretiti”, poručuju iz HUP-a.

’Rad jednake vrijednosti’

Upitan koji bi mogli biti izazovi za našu zemlju glede ovog zakona, odvjetnik Nino Ćosić, koji se bavi radnim pravom, tvrdi da je poseban izazov precizno pravno definiranje o tome što je “rad jednake vrijednosti”. Postojeći zakonski okvir u članku 91. Zakona o radu definira da dvije osobe različitog spola obavljaju rad jednake vrijednosti ako se uzmu u obzir kriteriji poput stručne spreme, vještina, fizičke naravi rada, odgovornosti i uvjeta rada.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Međutim, Direktiva zahtijeva rigorozniji i detaljniji pristup prilikom ocjenjivanja. Direktiva uvodi značajne obveze izvještavanja koje se razlikuju ovisno o veličini poduzeća. Poslodavci s više od 250 zaposlenih moraju godišnje izvještavati o razlikama u plaćama, oni sa 150 do 249 svake tri godine, a oni sa 100 do 149 radnika počinju s obvezom izvještavanja tek 2031. godine.

Ćosić napominje da se u slučaju otkrivanja neopravdanih razlika u plaćama većih od pet posto, kao jedan od načina osiguranja primjene Direktive, uvodi obveza poslodavaca da provodi zajedničku procjenu plaća u suradnji s predstavnicima radnika. “Bitno je napomenuti da je značajna promjena i činjenica da u sporovima oko diskriminacije u plaćama teret dokazivanja prelazi na poslodavca. To u praksi znači da poslodavci moraju biti spremni dokumentirati i objasniti razloge za razlike u plaćama između zaposlenika”, naglašava Ćosić.