Tržište elektroničkih komunikacija dinamično se razvija, kvaliteta mreža, posebice mobilnih je odlična, a očekuje ga nova regulacija te postupno gašenje bakrene/fiksne mreže, istaknuo je u utorak predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen na Danu tržišta.

Dan tržišta elektroničkih komunikacija HAKOM-a (Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti), po 12. put okupio je sve relevantne tržišne sudionike te predstavnike državnih tijela i druge, koji su na tom redovitom godišnjem skupu mogli čuti tržišne trendove te novosti oko novih regulatornih okvira.

Industrija na prekretnici

Od indijskih hramova do modernih algoritama: “Stvorit će se oko 100 milijuna radnih mjesta”

Obuljen je istaknuo da su za razvoj tržišta i ostvarivanje ciljeva digitalnog desetljeća na putu prema gigabitnoj budućnosti važne investicije, koje treba još poticati no ukazao je na ograničenja u prostornim planovima i s dozvolama, što koči gradnju mreža.

“HAKOM ostaje predan važnosti investitora za još bolji razvoj, kao i podizanju dostupnosti i svijesti za korištenje digitalnih usluga i interneta kod ranjivijih skupina. Važna će biti i otpornost i korisnika i davatelja usluga na sve češće i složenije kibernetičke napade, što donosi i nove troškove. U tijeku je i proces izrade nove regulative u EU o digitalnim mrežama”, kazao je Obuljen.

Previše telekom operatora u EU

Prijedlog nove regulative koju priprema Europska komisija, a riječ je o Aktu o digitalnim mrežama ili DNA očekuje se u prosincu ove godine.

Iako se još ne zna prcizno kako će izgledati reforma digitalnog okvira, očekuje se da će se baviti i fragmentacijom tržišta u Europi. Naim, u Europi postoji 50 mobilnih mreža i sto fiksnih operatora, a ta fragmentacija, kaže pomoćnik ravnatelja HAKOM-a Domagoj Maričić, negativno utječe na profitabilnost, kao i činjenica da su cijene usluga u Europi niže nego u SAD. Stoga Europska komisija smatra da je potrebno poticati razvoj paneueropskih operatora te ubrzati gašenje (starih) bakrenih mreža.

“Europa ima previše operatora i bilo bi bolje da se tržište konsolidira te da bude nekoliko velikih operatora koji mogu investirati kako bi bili konkurentni SAD-u i Kini. Očekuje se da će se sa DNA i dalje razvijati optičke i 5G mreže te stvarati uvjeti za 6G te da će se kreiratipaneuropski velikoprodajni proizvod, uspostaviti prekogranična suradnja i poslovanje te postići veća dostupnost usluga svima”, objasnio je Maričić.

O tome su na pratećem panelu razgovarali i predstavnici najvećih telekoma u Hrvatskoj, pri čemu je Siniša Đuranović iz HT-a naglasio da u Europi nedostaje financijskih kapaciteta za dostizanje ciljeva dekade, odnosno oko 200 milijardi eura dodatnih ulaganja da se rašire gigabitne mreže.

kupnja

Do 480 km dosega i prostran prtljažnik: upoznajte MGS5 EV

Pametan potez

Investicija koja ne traži velike uplate ni stalno planiranje: zlato možete stjecati automatski, iz mjeseca u mjesec

“To nedostaje i zbog fragmentacije regulacije i pravila provedbe u pojedinim državama. I u Hrvatskoj je potrebna regulacija koja će poticati investicije i stvaranje dodane vrijednosti. HT nastavlja ulagati svake godine više od 22 posto prihoda ili oko 240 milijuna eura u gradnju optičkih priključaka, ali pitanje je do kada taj tržišni rast može ići bez novih izvora financiranja, tim više što je i iskorištenost mreža koje smo izgradili u nekim područjima još niska”, istaknuo je Đuranović.

NEPRAVDA?

Zašto osobe na dugotrajnom bolovanju s naknadama između 353 i 565 eura nisu dobile nikakvo povećanje?

Stoga u HT-u smatraju da je deregulacija u Hrvatskoj dobar put, te da, iako je financiranje zadatak operatora, ipak i države mogu pomoći u razvoju gigabitnih mreža. Stoga je  apelirao da se u Hrvatskoj “nađe rješenje za još 500 tisuća kućanstava za koje nema planova za mreže velikih brzina”.

Dejan Turk iz A1 Hrvatska i A1 Slovenija naglasio je pak važnost inovativnosti telekoma, koja je u padu zbog velikih ulaganja u infrastrukturu – u optičku i 5G mrežu.

“Nažalost, preizgradilo se i mreža pa se preklapaju operatori i dolazi do manje iskorištenosti. Nešto se s investicijama pomoglo i iz EU fondova ali to sada zastaje i županije će morati više toga same učiniti. Za sve je potreban dugoročan i predvidljiv regulatorni okvir”, poručio je Turk.

Morana Čulo Jovičić Iz Telemach Hrvatska kombinaciju europskog regulatornog okvira s nacionalnim smatra velikim izazovom. Istaknula je da je potrebno izraditi jasan plan koji osigurava jednake poticaje svim operatorima za ulaganja u optiku, uz mogućnost regulatora da uvaži razlike na tržištu kao i nesmetanu tranziciju korisnika na optiku.

Postupno gašenje bakrene mreže

Oko gašenja bakrene mreže, Mladen Sikirica iz HAKOM-a naglasio je kako očekuju da to u idućem razdoblju bude postupno. Sikirica je dodao da održavanje dvije fiksne mreže, bakrene i optičke, operatore poprilično košta te da sami moraju odlučiti u kojem roku im je isplativo to gašenje.

“Korisnici sve više migriraju s bakrenih na VHCN mreže velikih brzina, a trenutno 17 zemalja članica EU planira gašenje bakrene mreže, od čega je u 15 država već došlo do gašenja nekih dijelova. U devet zemalja se najavljuje potpuno gašenje do 2040., dok je u Hrvatskoj ta procedura definirana zakonom odnosno operator mora obavijestiti HAKOM o rasporedu i uvjetima stavljanja dijelova mreže izvan uporabe ili zamjene novom infrastrukturom”, objasnio je Maričić.

Napredak Hrvatske

Julijana Jančula Bauer iz HAKOM-a predstavila je rezultate za Hrvatsku iz EU izvješća o stanju digitalnog desetljeća 2025., koje je zamijenilo bivši indeks Desi, ističući da je Hrvatska ostvarila napredak u razvoju optičkih i 5G mreža u ruralnim prostorima u usporedbi s pojedinim državama članicama i sa stopama rasta iznad EU prosjeka.

“To je prvi put da imamo u tom izvješću značajan napredak po svim parametrima koje HAKOM prati. To nam je važno i jer je 2025. zapravo polovina digitalnog desetljeća, odnosno do 2030., pa stoga možemo reći da u tome Hrvatska ima jako dobro prolazno vrijeme”, ocijenila je Jančula Bauer.