Ministri financija i guverneri središnjih banaka iz više od 190 zemalja okupljaju se ovog tjedna u Washingtonu kako bi raspravljali o globalnoj ekonomiji, no ponovna eskalacija trgovinskog rata između SAD-a i Kine donosi neizvjesnost i zabrinutost na godišnja okupljanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB).

Apel na zdrav razum

Nakon razdoblja relativnog smirivanja trgovinskih napetosti u proteklih pet mjeseci, tijekom kojih su carine na kinesku robu snižene s vrlo visokih razina, američki predsjednik Donald Trump ponovno je zaprijetio uvođenjem 100-postotnih carina na kineske proizvode. Ta najava izazvala je nove turbulencije na financijskim tržištima i ozbiljno narušila optimizam o mogućem nastavku dijaloga između Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga, koji se očekivao još tijekom listopada.

Prema izvještajima The Economista, Reutersa i Financial Timesa, ponovni porast carina znatno ugrožava postignutu krhku trgovinsku odredbu između dviju svjetskih ekonomija te stvara nove prepreke za globalni rast. Reuters posebno navodi da bi primjena ovih carina na ključne kineske izvozne proizvode, kao što su rijetki zemni metali nužni za visoku tehnologiju, mogla pokrenuti eskalaciju trgovinskog sukoba koji bi nas mogao vratiti u fazu potpune trgovinske blokade.

Osim Trumpove prijetnje carinama, dodatnu neizvjesnost unose nove kineske protumjere. Kina je, kao odgovor na američke pristojbe na pristajanje brodova u lukama SAD-a, uvela vlastite pristojbe na američke brodove ili one povezane s američkim vlasnicima i investicijskim fondovima.

Godišnji sastanci MMF-a i Svjetske banke, na kojima sudjeluje više od deset tisuća predstavnika iz cijelog svijeta, ove će godine biti obilježeni upravo tim najvažnijim trgovinskim pitanjima. Martin Muehleisen, bivši glavni strateški analitičar MMF-a, sada u Atlantskom vijeću, prenosi za BBC da bi Trumpove prijetnje, iako možda motivirane pregovaračkom taktikom, mogle unijeti značajnu volatilnost u tijek sastanaka. “Nadamo se da će zdrav razum prevladati. Ako Trump doista provede carine od 100 posto na kineske proizvode, tržišta i investitori osjetit će velike posljedice”, komentirao je. Unatoč kineskoj dominaciji u segmentu rijetkih minerala, ključnih za tehnološku proizvodnju, Peking očito nije zainteresiran za potpuni trgovinski rat jer bi to dugoročno naškodilo i njegovoj ekonomiji.

Usprkos tim tenzijama, MMF je prošlog tjedna i prije eskalacije trgovinskog konflikta izvijestio o iznenađujućoj otpornosti globalnoga gospodarstva. Kristalina Georgieva, direktorica MMF-a, u intervjuima za Reuters i The Wall Street Journal istaknula je da je procjena globalne stope rasta BDP-a u 2025. približno tri posto. Ta je procjena vrlo blizu prethodne projekcije za 2024., koja je iznosila 3,3 posto, tako da je rast u 2025. tek nešto niži od prošlogodišnje prognoze, preciznije, oko 0,3 posto od očekivane stope rasta u 2024. Međutim, Georgieva naglašava kako su se rizici ipak povećali te je vrijeme za povećan oprez: “Svjedočimo izuzetnoj neizvjesnosti. I dalje dominiraju negativni rizici, stoga je važno pratiti situaciju i ne opuštati se prerano.”

U izvještajima Business Insidera i Forbes potvrđeno je da će SAD nastojati na skupovima promovirati pomak u djelovanju MMF-a i Svjetske banke s područja klimatskih i rodnih pitanja na temeljne ciljeve poput financijske stabilnosti i razvoja gospodarstva. Sastanci označavaju i javni debi novog zamjenika direktora MMF-a Dana Katza, bivšeg investicijskog bankara i bliskog Bessentova suradnika, što će izuzetno zanimati zemlje članice.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

MMF kao politički alat SAD-a

Reuters ističe da će se u Washingtonu posebno pratiti i mjere američke vlade u podršci argentinskoj ekonomiji, s obzirom na to da je Argentina jedan od najvećih dužnika MMF-a, a njezin predsjednik Javier Milei, poznat po libertarijanskim stavovima, dolazi u društvu saveznika Trumpa. Georgieva je tu pomoć ocijenila ključnom za nastavak tržišnih reformi u Argentini.

S druge strane, stručnjaci poput Muehleisena upozoravaju da postoji rizik od pretvaranja MMF-a u politički instrument SAD-a, posebno u pritisku na Kinu i povećanju pomoći saveznicima poput Argentine. To bi moglo oslabjeti uvjete reformi, smanjiti učinkovitost mjera i narušiti neutralnost Fonda, pretvarajući ga u oruđe geopolitičkih interesa. “Postavlja se pitanje je li MMF još uvijek globalna, multilateralna institucija ili postaje produžetak američkog Ministarstva financija”, zaključio je za Financial Times.