Ponovno širenje bolesti afričke svinjske kuge, prvi put u Hrvatskoj zabilježene u lipnju 2023. na području Vukovarsko-srijemske županije, zadalo je nove glavobolje poljuljanom svinjogojskom sektoru u Hrvatskoj. U dvije godine širenja ASK-a eutanazirano je čak 40 tisuća svinja, s samo ove godine evidentirano je 49 izbijanja bolesti, najviše u Osječko-baranjskoj županiji te nešto manje u Vukovarsko-srijemskoj. Poseban udarac poljoprivrednoj grani koja se već godinama samo smanjuje bilo je izbijanje bolesti na jednoj od najvećih farmi u Hrvatskoj – onoj Belja u Sokolovcu zbog čega je usmrćeno nešto manje od deset tisuća svinja.

Velike štete i ulaganja

Bolest afričke svinjske kuge razotkrila je sve paradokse i apsurde svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj, kojima, nažalost svjedočimo u gotovo svim poljoprivrednim granama. Svinjogojstvo muči sivo tržište, ilegalne migracije, podinvestiranost, nedovoljna suradnja proizvođača i prerađivača, nabrajali su gosti emisije Agro debata koju na Poslovnom TV koju vodi novinar Miroslav Kuskunović. Zbog svega navedenoga samodostatnost u svinjskom mesu u Hrvatskoj pada iz godine u godinu, da bismo trenutačno bili na niskih 55 posto, upozorio je Branko Bobetić, predsjednik poslovnog udruženja Croatiastočar.

Zlatko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, odgovara da država ima plan kako riješiti problem u sektoru svinjogojstva. “Moramo investirati u nove farme i nove kapacitete. Zato smo donijeli Program razvoja svinjogojstva na temelju kojega smo do 2030. osigurali 240 milijuna eura za nova ulaganja. Općenito će u stočarski sektor do 2030. biti uloženo gotovo 1,3 milijarde eura”, najavio je Tušek na Agro debati.

Značajan novac do sada utrošen je i na štete koje je prouzročio ASK. Na mjere koje uključuju naknade za uginule ili usmrćene svinje te za gubitke koje su uzgajivači pretrpjeli jer zbog situacije i ograničenja svinje nisu mogli plasirati na tržište država je do sada isplatila više od 40 milijuna eura. Taj bi se iznos do kraja godine mogao popeti na 50 milijuna, rekao je državni tajnik, nabrojivši sve mjere koje je država poduzela da bi spriječila širenje ove neizlječive i za svinje pogubne bolesti. U rješavanje ove krize, uostalom, uključio se i ministar poljoprivrede David Vlajčić koji je preuzeo vođenje Nacionalnog kriznog stožera. Tušek je pritom upozorio da je nepoštivanje mjera biosigurnosti na gospodarstvima jedan od glavnih uzroka pojave bolesti kod malih proizvođača. Ljudski faktor navodi se, uostalom, kao i glavni uzrok pojave virusa na farmi Belja.

“Svi su proizvođači nekoliko puta informirani što trebaju raditi i kako se moraju ponašati. Međutim, na podizanju svijesti moramo i dalje raditi”, ističe.

Posljedice širenja bolesti afričke svinjske kuge poprilično su alarmantne. Predsjednik udruženja Croatiastočar, čije članice čine između 50 i 60 posto uzgoja svinja za klanje u Hrvatskoj, navodi da se financijski razmjeri štete nastale zbog ASK još ne mogu procijeniti. “Na temelju sadašnjih podataka ukupne štete u ovom valu afričke svinjske kuge sigurno će biti brojane u desecima milijuna eura”, ističe Bobetić. Kako navodi, u Hrvatskoj se, prema dostupnim podacima, uzgaja oko milijun svinja, a djelatnost svinjogojstva obavlja na 31 tisuću gospodarstava. “Od te 31 tisuće gospodarstava svega oko 3500 prodavalo je svinje u klaonice ili su ih izvozili. Ostatak, odnosno veliki udio je, reklo bi se, “u zraku”. Slična je situacija i u peradarstvu, dok je u govedarstvu manje izražena”, ističe Bobetić.

Usto, broj svinja u Hrvatskoj pojavom afričke svinjske kuge naglo je skočio, i to za oko 200 tisuća jer su mnogi koji su svinje držali “na crno” registrirali svoja gospodarstva, bez čega ne bi imali pravo na potporu u slučaju da im virus uđe u staje. Državni tajnik Tušek fenomen rasta broja svinja u Hrvatskoj za 20 posto objašnjava “rastom svijesti proizvođača o važnosti registracije”.

Sve probleme u sektoru, smatra Bobetić, ne može riješiti samo Ministarstvo poljoprivrede. “Moraju se uključiti udruge, drugi vladini resori, ali i jedinice lokalne samouprave. Svima bi nam trebalo biti u interesu povećati samodostatnost ne samo svinjogojskog uzgoja i proizvodnje, već općenito hrane”, poručuje.

Kako smanjiti troškove

Grijani bazeni, wellness i saune privlače goste, ali hotelijere čeka važna energetska računica

Digitalna vidljivost

Dobra fotografija danas vrijedi više od tisuću riječi, ali važno je znati kako je iskoristiti

Primjerice, godišnje uvezemo oko 600 tisuća svinja te sve manje konzumiramo domaće svinjsko meso. Analiza Croatiastočara pokazala je da je u samo dvije godine od 2022. do 2024. potrošnja domaćeg svinjskog mesa pala 15 posto, dok je potrošnja svinjskog mesa iz uvoza porasla 2,3 puta, odnosno 230 posto.

Ključno je udruživanje

Kako je Europa više nego samodostatna u ovoj proizvodnji nema straha da će domaći potrošači, veliki ljubitelji svinjskog mesa kojeg u prosjeku godišnje pojedu čak 58 kilograma, ostati bez ovog izvora proteina. No, niska samodostatnost, odnos ponude i potražnje te geopolitičke turbulencije sigurno će utjecati, zapravo već i utječu, na cijene svinjskog mesa. Njegove proizvođačke cijene posljednje tri godine rasle su oko 23 posto, a maloprodajne 28 posto. “Tržište je vrlo volatilno te ćemo vidjeti kakvo će u budućnosti biti kretanje cijena svinjskog mesa”, zaključuje Bobetić u emisiji Agro debata. Kaže i da bez veće povezanosti, odnosno suradnje proizvođača s prerađivačima udruživanjem kroz zadruge, teško da ćemo riješiti probleme u sektoru i postići ciljeve koje smo si zacrtali u programima i strategijama. “Povezanost je prioritet i preduvjet uspješne proizvodnje. Ako to ne napravimo, teško da ćemo se riješiti sivog tržišta, ilegalne migracije i unaprijediti mjere sigurnosti”, poručuje Bobetić u emisiji koja se može pogledati na stranicama portala poslovni.hr.