Hrvatska bi i ove godine proračunski trebala jedna od članica EU koje će je zaključiti s fiskalnim deficitom unutar maastrichtskog kriterija od tri posto bruto domaćeg proizvoda. No, ovaj put u te se okvire Vlada uklopila prilično tijesno. U projekcijama iznesenim prilikom nedavnog rebalansa planirani manjak na razini opće države je, prema europskoj metodologiji (ESA 2010), predviđen na nešto manje od 2,7 milijardi eura ili 2,9 posto BDP-a, umjesto inicijalno planiranih 2,4 posto.

Prema nacionalnoj metodologiji, procijenjeni ukupni manjak je povećan s 3,7 na 4 milijarde, odnosno s 4 na 4,4 posto BDP-a, a za to povećanje krivo je poprilično pogoršanje salda proračuna lokalne države. U odnosu na originalne planove “promašilo se” za više od 850 milijuna eura odnosno cijeli postotak BDP-a. Umjesto prvotno planiranog viška od 520 milijuna, sad je procjena da će lokalni proračuni godinu zaključiti s manjkom od 333 milijuna.

Ako je suditi prema rebalansima nekoliko najvećih gradova s razmjerno velikim proračunima, lošiji saldo “lokalaca” rezultat je probijanja planova na strani rashoda, a ne podbačaja na prihodima. “Apeliramo i na jedinice lokalne i regionalne samouprave na odgovorno financiranje i upravljanje općenito”, rekao ministar financija i potpredsjednik Vlade Marko Primorac govoreći o korekcijama proračunskih planova. Pritom se pohvalio da je na središnjem državnom proračunu plan manjka smanjen s 4 na 3,8 milijardi eura, a bolji od prvotno planiranog rezultata po novom se planira i za izvanproračunske fondove koji bi umjesto 161 milijun eura deficita trebali biti u suficitu od 94 milijuna.

Popriličan raskorak

Iako se ministar u vezi sa središnjim proračunom pohvalio uštedama i racionalnim upravljanjem resursima, što se očituje u smanjenju rashoda u rebalansiranom proračunu za 223 milijuna eura, valja reći da je tome uvelike pripomoglo i preusmjeravanje financiranja nekih projekata s državnog proračuna na europske fondove odnosno sredstva EU za Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Kako se na razini lokalne države dogodio spomenuti veliki raskorak u odnosu na originalne projekcije? Na upit Ministarstvu financija o tome je li za to objašnjenje u cijelosti leži na strani rashoda i kojih, do zaključenja ovog izdanja Poslovnog dnevnika nismo uspjeli dobiti odgovor. Neslužbeno, ključni razlog su (pre)financiranja investicijskih projekata koje su neki od većih JLS-a odradili iz vlastitih sredstava, a povrate iz EU fondova tek trebaju dobiti. Iako se i u pogledu te dinamike može govoriti i o manjkavostima u planiranju, čini se da je ministrovo apeliranje na “odgovorno upravljanje” možda i više išlo na račun povećanja pojedinih tekućih rashoda. Prije svega, onih za plaće odnosno zaposlene, a što je teško ne povezati i s proljetnim lokalnim izborima.

Imaju li saznanja o konkretnim razlozima pogoršanja očekivanog financijskog rezultata lokalne države za 2025., pitali smo i Povjerenstvo za fiskalnu politiku (PFP). “S obzirom na to da u dokumentu vezanom za rebalans DP-a o tome nema detaljnijeg obrazloženja, uputili smo upit prema Ministarstvu financija kako bismo u našem stajalištu o proračunu, na kojemu radimo, mogli dati mišljenje o tom pitanju”, poručila je predsjednica PFP-a Sandra Krtalić.

Proračuna i rebalansa, pa i iznenađujuće velike korekcije planiranog salda lokalnih proračuna dotaknuo se i Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca. Te je teme apostrofirao u najnovijem tjednom osvrtu HUP-a s fokusom na problem cjenovne konkurentnosti i produktivnosti domaćeg gospodarstva, uz naglasak na rastu rastu troškova rada.

Problem u središnjoj državi

U prvoj polovini ove godine Hrvatska bilježi treći najveći rast troška rada po satu među svim članicama EU (11,3 posto nakon rekordnih 15,8 posto u 2024.), dok je produktivnost rasla tek 2,4 posto realno. Od 2019., kaže, trošak rada skočio je čak 61,6 posto, što je gotovo 2,5 puta iznad prosjeka EU i jasno ukazuje na gubitak konkurentnosti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Svoj obol rastu troška rada očito daje i lokalna država. Prema ‘voznom’ redu, Vlada je predstavila prijedlog rebalansa proračuna i za rast deficita odmah okrivila ‘vanjskog neprijatelja’ – lokalnu državu, gdje se sada planira deficit od 333 milijuna eura umjesto viška od 520 milijuna. Promašaj od jedan posto BDP-a, međutim, proizlazi iz politike središnje države”, ističe se u komentaru.

Masa plaća iz državnog proračuna, naime, u dvije je godine skočila 58 posto, a pritisci na povišice ne slabe, stvarajući trajan teret za proračun, podsjeća Stojić. Uz slabiji prihod turizma i manju naplatu PDV-a, rezultat je veći deficit. Dodaje kako eksplozija plaća u državnom sektoru potiče i JLS-ove da slijede obrazac. Predizborni rast plaća i raznih transfera gurnuo je lokalnu državu u deficit te kumovao rastu troška rada. “Umjesto da zbog manjka radne snage u mnogim sektorima potičemo prijelaz zaposlenih iz javnog u privatni sektor i racionalizaciju administracije, javni sektor sve više istiskuje privatni s tržišta rada”, zaključno je istaknuo taj ekonomist.

U svakom slučaju, kad je riječ o plaćama i proračunu, na razini središnje države rashodi za zaposlene rebalansom su u odnosu na prvotni plan povećani za za 306 milijuna eura, računaju li se i zaposleni u osnovnom i srednjem školstvu čije se plaće inače ne knjiže na poziciji rashoda za zaposlene već na stavci pomoći unutar proračuna. Rashodi za zaposlene (bez onih za OŠ i SŠ) pak planirani su po novom na 6,4 milijarde eura, što je povećanje za 254,5 milijuna eura u odnosu na tekući plan.

Koliko se očekuje da će na plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i regionalne samouprave otići ove godine, zasad nije poznato. Lani su njihovi rashodi za zaposlene porasli s oko 4,28 na 4,7 milijardi, a izvjesno je samo da će ove godine porasti za još koju stotinu milijuna.