Indija već dugo ima koristi od geopolitičke arbitraže, održavajući radne odnose s Rusijom, Sjedinjenim Američkim Državama i Europom. Ali, ovaj istančani čin održavanja ravnoteže sada je na kušnji nizom političkih šokova koje je donijela administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa. Zbog ovih poremećaja, koji se vjerojatno neće ublažiti u skorije vrijeme, postavlja se ključno pitanje: može li Indija zadržati svoj status najbrže rastućega velikoga gospodarstva na svijetu?

Ni blizu sloma

Najhitniji izazov s kojim se suočavaju indijski tvorci politike je prebroditi eskalaciju trgovinskog rata. U kolovozu je Trump uveo carinu od 50 posto na indijski uvoz, navodeći potrebu da se smanji trgovinski suficit Indije sa SAD-om i kazni ta zemlja za masovnu kupnju ruske nafte. Dodajući još veći pritisak, Trump je pozvao Europsku uniju i druge zemlje G7 da poduzmu još oštrije korake – naime, da uvedu stopostotnu carinu na uvoz iz Indije i Kine.

Trumpova odluka da poveća pristojbe za H-1B vize za kvalificirane radnike na 100 tisuća dolara još je jedan udarac indijskom gospodarstvu, posebno industriji IT usluga – jednom od najdinamičnijih pokretača rasta u toj zemlji. Trenutačno indijski državljani čine više od 70 posto svih nositelja H-1B vize, a većina ih radi u IT ili tehnološkim sektorima. S obzirom na to, nije iznenađujuće da su cijene dionica indijskih tvrtki kao što su Tata Consultancy Services, Infosys i Wipro, koje se uvelike oslanjaju na H-1B vize za pristup američkom tržištu, pale nakon Trumpove najave.

Iako je Trump označio Indiju kao “mrtvo gospodarstvo”, nejasno je je li to mislio kao izjavu o činjenicama ili prijetnju koju će ispuniti ako Indija ne ponudi dovoljne ustupke u svojim trgovinskim pregovorima s SAD-om. U svakom slučaju, malo je dokaza koji bi upućivali na to da je indijsko gospodarstvo u opasnosti od sloma u skorije vrijeme.

Naprotiv, Indija je među najživljim svjetskim gospodarstvima. U srpnju, prije nego što su uvedene nove američke carine, Međunarodni monetarni fond predviđao je da će indijski BDP porasti za 6,4 posto u 2025. i 2026. godini – znatno iznad američke projicirane godišnje stope rasta od 1,9 posto. Nijedno drugo veliko gospodarstvo nije ni blizu, s izuzetkom Kine, s 4,8 posto.

Osim vanjskih šokova, Indija je u dobroj poziciji da održi svoju brzu stopu rasta tijekom sljedećeg desetljeća i postane treće najveće svjetsko gospodarstvo do 2030. godine. S obzirom na ogroman zamah stanovništva i rasta, Indija bi čak mogla prestići Kinu i SAD i postati najveće svjetsko gospodarstvo u sljedećih 50 godina.

Ipak, u kojoj bi mjeri promjene američke politike mogle utjecati na putanju rasta Indije, ostaje nejasno. Početkom 2000-ih Indija je bila daleko manje izložena globalnoj trgovini od Kine, a izvoz je činio manje od 15 posto njezina BDP-a, u usporedbi s kineskih 20 posto. Od tada, međutim, oslanjanje Indije na trgovinu značajno se povećalo. Izvoz sada čini više od 20 posto BDP-a, zbog čega je ta zemlja ugroženija trgovinskim šokovima.

S obzirom na to da je SAD najveće izvozno tržište Indije, Trumpove carine vjerojatno će je jače pogoditi od sličnih mjera drugih trgovinskih partnera. Ipak, važno je zapamtiti da je Indija kontinentalno gospodarstvo, a domaća potrošnja igra daleko veću ulogu od vanjske potražnje. Osim toga, trgovinski značaj EU-a za Indiju gotovo je jednak značaju SAD-a, a

ZAGREB FINANCIJSKI FORUM

Ćorić, Primorac i vodeći bankari: Zagreb otvara velike financijske teme

crm alati

„Problem nije u trudu prodavača, nego u tome što im sustav ne pomaže”

Kina i Bliski istok također su važna izvozna odredišta. Stoga, iako su povećanja carina SAD-a razorna, daleko su od kobnih.

To ne znači da si indijski tvorci politike mogu priuštiti pasivnost. Kako bi ublažili utjecaj američkih ograničenja, moraju slijediti dvostruku strategiju koja se sastoji od stimulativnih makroekonomskih politika i usklađenih napora za produbljivanje trgovinskih veza s EU-om, Kinom i Bliskim istokom.

Također je vrijedno napomenuti da će relativna važnost američkog tržišta vjerojatno opadati kao posljedica Trumpove protekcionističke trgovinske politike. Ako njegova administracija ostane na tom putu, EU i Kina mogle bi nadmašiti SAD kao vodeće svjetske uvozne destinacije do 2028. godine.

Strukturne reforme

Osim kratkoročnih političkih odgovora usmjerenih na kompenzaciju pada potražnje u SAD-u, indijskim vlastima bilo bi dobro savjetovati da provedu strukturne reforme. Ključni prioriteti za održavanje dugoročnog rasta uključuju podizanje stope sudjelovanja žena u radnoj snazi s 33 posto na razine mnogo bliže kineskim 60 posto, poboljšanje investicijske klime borbom protiv birokratske korupcije i nadogradnju infrastrukture – cesta, željeznica, luka i zračnih luka – kako bi se smanjili troškovi proizvodnje i trgovine.

Usvajanjem ovih reformi, Indija ne samo da će moći kratkoročno prebroditi Trumpov carinski rat, već će i održati svoje čudo rasta u godinama koje dolaze.