Vlasnici tvrtki u Hrvatskoj za ovu su godinu više-manje proveli svoje planove u vezi s raspodjelom lanjskih zarada u smislu isplata i/li zadržavanja dobiti. S rastom dobiti posljednjih godina rastu i ukupni iznosi usmjereni u dividende, pri čemu se značajni iznosi odlijevaju i preko granice jer poslovni subjekti pod inozemnom kontrolom u prosjeku imaju i veću profitabilnost. Ova godina će, prema svemu sudeći, biti treća zaredom s rekordnim povlačenjima zarada stranih vlasnika. To je jasno već iz prošli tjedan objavljenih platnobilančnih podataka Hrvatske narodne banke za prvu polovicu 2025.

U prvih šest mjeseci po izravnim ulaganjima stranaca preko granice je kroz isplate dividendi odnosno udjela u dobiti otišlo više od 1,78 milijardi eura, što je u odnosu na prvo polugodište prošle godine za oko 290 milijuna ili 20-ak posto više.

Već uobičajeno se u društvima pod inozemnom kontrolom isplate najvećim dijelom realiziraju u prvoj polovici godine. Tako je, primjerice, lani do kraja lipnja prekogranično isplaćeno nepunih 1,5 milijardi eura, a godina je zaključena s dvjestotinjak milijuna većim povlačenjima zarada ili ukupno 1,79 milijardi, što je u odnosu na godinu prije bilo povećanje za više od pola milijarde eura.

Opet porast, ali manji

Ove godine lanjski rekord će se gotovo sigurno premašiti, ali postotno će porast vjerojatno biti manji. Gledajući samo burzovno listana društva, u polugodišnju statistiku povlačenja dobiti nisu ušli, primjerice, Ina i Ericsson Nikola Tesla koji su isplate obavili tijekom srpnja. U slučaju Ine, od ukupno 120 milijuna eura raspoređenih u dividende, oko 59 milijuna završilo je kod mađarskog Mola, dok je švedskom Ericssonu po osnovi gotovo istovjetnog vlasničkog udjela (nešto više od 49 posto) otišlo nešto manje od sedam milijuna eura. U oba ta slučaja, doduše, iznosi koji su sjeli na račune najvećih (stranih) dioničara bili su osjetno manji nego lani – u Ericssonu NT za približno trećinu, a u Ini za 50 posto (12 eura po dionici naspram lanjskih 24).

Iz godine u godinu odljevi zarada u znatnoj mjeri odražavaju dividendne politike banaka, sektora u kojemu glavni igrači ostvaruju najveće iznose dobiti, a posljednjih godina njihove odluke idu u smjeru isplate glavnine dobiti ovdašnjih podružnica.

Dosta dobitaša ispod radara

Zagrebačka banka je npr. od gotovo 450 milijuna neto dobiti iskazane za 2024. u dividende usmjerila oko 448 milijuna. S obzirom na to da je ima više od 96 posto vlasničkog udjela, UniCreditu je pripalo 430 milijuna, što je isto kao godinu prije, ali manje nego preklani kad je na njegov račun otišlo više od pola milijarde eura. Druga po veličini banka, PBZ, prošlu je godinu zaključila s rekordnih 437 milijuna eura dobiti, a Intesa Sanpaolo kao jedini vlasnik odlučila se (kao i lani) u zadržanu dobit rasporediti 15-ak posto, a ostatak dobiti isplatiti. Time je na račun Intese u travnju ove godine proslijeđen iznos od 371 milijun eura, što je 100 milijuna više nego lani. U banci su uz taj skupštinski prijedlog naveli kako na dan donošenja odluke o raspodjeli dobiti banka ima 1,68 milijardi eura zadržane dobiti.

Sljedeće tri po veličini banke u inozemnom vlasništvu lani su ostvarile nešto manje od 470 milijuna eura neto dobiti: Erste 226 milijuna, OTP više od 152 te Raiffeisen s nešto manje od 91 milijun. I one u pravilu posljednjih godina povlače značajan dio dobiti. S još nekoliko manjih banaka u rukama stranih vlasnika (Kentbank, Podravska te J&T), od 1,53 milijarde eura neto dobiti iskazane za 2024. na razini cijelog bankarskog sektora u Hrvatskoj na one pod inozemnom kontrolom otpada oko 1,37 milijardi.

U svakom slučaju, banke su i ove godine dale glavni pečat ukupnim odljevima dividendi participirajući u njima s više od milijardu eura. Kroz isplate većeg ili manjeg dijela dobiti značajne iznose povrata svojim stranim (su)vlasnicima već uobičajeno osiguravaju i kompanije iz drugih sektora, od kojih mnoge nisu listane na Zagrebačkoj burzi pa mahom prolaze ispod medijskih radara.

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi