Europska središnja banka (ECB) intenzivira pritisak na regulatore kako bi izjednačili pravila za banke i njihove sve brojnije konkurente izvan tradicionalnog sektora. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde upozorila je da hedge fondovi, fondovi privatnog kapitala i kreditni fondovi uživaju nepravednu prednost jer posluju pod znatno blažim pravilima, unatoč tome što njihova sistemska važnost ubrzano raste, objavio je Financial Times.

Na konferenciji u Amsterdamu Lagarde je istaknula da je “ključno prepoznati znakove regulatornog zamora”, koji stvara neravnopravne uvjete i potiče rast rizika u segmentima financijskog tržišta s manjom razinom nadzora. “Investicijski fondovi, unatoč sve većem značaju, posluju pod znatno lakšim pravilima u odnosu na banke, što je uvelike potaknulo njihov rast”, rekla je.

Različita pravila

Prema podacima ECB-a, nebankarske institucije u eurozoni narasle su s 250 posto vrijednosti gospodarstva 2008. na više od 350 posto danas. Riječ je o sektoru koji uključuje hedge fondove, društva za upravljanje imovinom, osiguravatelje, novčane fondove i sekuritizacijske tvrtke. Njihovo širenje, upozorila je Lagarde, nosi rizike koji u trenutnim regulatornim okvirima ostaju skriveni i nedovoljno praćeni. Za banke, koje se moraju pridržavati složenih kapitalnih i zahtjeva likvidnoti, oni su nelojalna konkurencija. Stoga Lagarde poziva da se “ravnoteža ne postiže spuštanjem ljestvice za banke, nego podizanjem standarda za nebanke koje obavljaju poslove slične bankarskima ili su snažno povezane s bankarskim sektorom”. Takav pristup, dodala je, istodobno bi smanjio rizike i povećao transparentnost.

Dok Bruxelles razmatra stroži okvir za nadzor investicijskih fondova, SAD ide drugim putem. Regulacija financijskog sektora postupno se liberalizira, a dio pravila uvedenih nakon financijske krize 2008. ukinut je već u bivšem mandatu Donalda Trumpa. Ondje se razmatra daljnje snižavanje kapitalnih zahtjeva za banke, smanjivanje ovlasti regulatora nad računovodstvom i financijskom potrošačkom zaštitom te popuštanje u nadzoru tržišta kriptovaluta.

Europa, naglašava Lagarde, ne smije ponavljati te greške. Podsjetila je da je upravo 2008. pokazala koliko je opasan “mrtvi kut” u financijama kada se rizici skrivaju u manje reguliranim segmentima. “Donositelji odluka ne smiju čekati novu krizu da ih podsjeti koliko je ulog visok”, upozorila je. Krah Lehman Brothersa i domino-efekt prisilili su vlade i središnje banke na spas sustava kroz masivne fiskalne i monetarne intervencije. Posljedice su bile višegodišnja recesija, rast javnog duga i gubitak povjerenja. Lagarde naglašava da se danas suočavamo s paralelnom prijetnjom: financijski sektor izvan bankarskog raste ubrzanim tempom, ali bez odgovarajućih sigurnosnih ventila.

Visok ulog

ECB nadzire 114 najvećih banaka u eurozoni, a već je osnovao radnu skupinu koja analizira kako pojednostaviti kapitalne i izvještajne zahtjeve. No, Lagarde naglašava da cilj nije relaksacija, nego uklanjanje nepotrebne složenosti, uz očuvanje otpornosti sustava i poticanje integracije unutar europskog financijskog okvira. Podaci pokazuju da je kapital uložen u alternativne fondove u Europi dosegao rekordne razine. Posebno se ističu private equity i tržišta privatnog duga, koja bilježe rast zahvaljujući visokoj potražnji investitora za prinosima u uvjetima nestabilnih kamata. Međutim, upravo ta područja, zbog slabijeg nadzora, nose opasnost od naglih korekcija i prelijevanja rizika u širi financijski sustav.

Lagarde upozorava da u “rizici u tamnim kutovima financija” već prisutni, ali često nevidljivi zbog nedostatka podataka i regulative. Njihova materijalizacija mogla bi dovesti do šokova koji bi se brzo proširili na realno gospodarstvo – od kreditnog stiska do pada povjerenja ulagača i potrošača. Lagarde je poručila da odgađanje može biti pogubno. “Imperativ je proširiti nadzor na nebanke koje obavljaju bankarske aktivnosti – i to prije nego kasnije”, zaključila je, upozorivši da “ovaj put, za razliku od 2008., spašavanja možda neće biti”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost