Hrvatska narodna banka najavila je povećanje protucikličkog zaštitnog sloja kapitala banaka s trenutačnih 1,5 na 2 posto, a nova stopa počet će se primjenjivati od 1. siječnja 2027. Iz HNB-a napominju da će se nova stopa primjenjivati na ukupnu izloženost riziku u tom trenutku, a usporedbe radi, da se primijeni na izloženost kakva je bila krajem lipnja ove godine, banke bi “sa strane” izdvojile dodatnih 206 milijuna eura, odnosno protuciklički sloj bi se ‘podebljao’ s 563 milijuna na oko 769 milijuna eura.

Cilj mjere je dodatno ojačati otpornost kreditora na rastuće cikličke rizike, koji su posljedica snažnog kreditnog rasta i kontinuiranog rasta cijena nekretnina, objavio je regulator. Odluka dolazi u snažnoj ekspanzije financijskog ciklusa: cijene stambenih nekretnina u prvom tromjesečju porasle su za 13,1 posto na godišnjoj razini, brže nego u većini članica EU-a.

Ubrzavanje zaduživanja

Kreditiranje stanovništva ubrzalo je te je u srpnju zabilježena godišnja stopa rasta od 14,2 posto, dok su poduzeća rasla po stopi od 13,1 posto. Najveći rast kredita ostvaren je u prerađivačkoj industriji, trgovini i ugostiteljstvu. Promotivne akcije banaka na stambene kredite u prvoj polovini 2025. dodatno su ubrzale zaduživanje, a nakon njihova završetka kreditiranje se privremeno usporilo. No, zbog gospodarskog rasta, viših realnih dohodaka i niskih kamatnih stopa, očekuje se nastavak snažne aktivnosti, uz blago usporavanje potrošačkog kreditiranja.

Nakon godina smanjivanja, omjer duga privatnog sektora i BDP-a ponovno raste, a kreditni jaz specifičan za Hrvatsku bilježi dodatno širenje. HNB je već ranije reagirao podizanjem zaštitnog sloja s 0,5 posto u ožujku 2023., na 1 posto krajem 2023., a zatim i na 1,5 posto od lipnja 2024., a paralelno je pooštreno kreditiranje potrošača od početka srpnja.

I dalje profitabilni

Bankovni sustav i dalje je profitabilan s viškovima kapitala: banke su u prvoj polovini godine zaradile 795 milijuna eura, što je za 1,4 posto manje na godišnjoj razini, ali uz slične razine profitabilnosti mjerene prinosom na imovinu (1,9%) i prinosom na kapital (16,7%).

U HNB-u očekuju da “povećanje zaštitnog sloja neće imati značajan negativan učinak na dostupnost kredita” te najavljuju nastavak praćenja trendova i mogućnost daljnjih prilagodbi, bilo dodatnog povećanja, bilo privremenog smanjenja zahtjeva u slučaju pogoršanja ekonomskih uvjeta. Javna rasprava o izmjeni odluke provest će se u listopadu, a nova stopa primijenit će se nakon zakonski propisanog roka od 12 mjeseci.