Udruga zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) na konferenciji “Tko će skrbiti za naše starije?” održavala je predavanja i panel raspravu stručnjaka o svim izazovima koji muče sektor dugotrajne skrbi.
Raspravljalo se o mogućim rješenjima za problem nedostatka radne snage koji muči našu, ali i brojne druge europske zemlje. U Europskoj uniji nedostatak zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj skrbi često se nastoji nadoknaditi imigracijom pa bogatije zemlje privlače radnike iz siromašnijih, dok stariji građani u manje razvijenim državama ostaju bez adekvatne pomoći.
Manje stanovnika
Prema izvješću Europske komisije o starenju za 2024., do 2070. godine očekuje se da će se ukupna populacija Europske unije blago smanjiti, dok će se očekivani životni vijek pri rođenju povećati za oko sedam godina kod muškaraca i šest godine kod žena, no životni vijek će porasti za više od šest godina.
Zbog ovog trenda još je važnije osigurati dugotrajnu skrb starijim i nemoćnim osobama kako bi imale dostojanstven život, što kroz institucionalnu skrb, što kroz usluge zajednice i podršku njihovim obiteljima. U HUP-u su naglasili da se suočavamo s nedostatnim kapacitetima, neravnomjernom dostupnošću usluga, problemima financijske dostupnosti te kroničnim manjkom stručnog kadra.
“Mladi ljudi sve češće odlaze u inozemstvo u potrazi za boljim prilikama, a među njima je i značajan broj zdravstvenih djelatnika. To naš sustav stavlja pred dvostruki izazov: rastuće potrebe za socijalnom i zdravstvenom skrbi uz istodobno smanjenje raspoloživih kadrova. Rješavanje ovih izazova je zajednički zadatak države, lokalnih zajednica, obrazovnog sustava, zdravstvenih i socijalnih ustanova te civilnog društva, a HUP želi biti partner koji će pomoći stvoriti sustav koji će starijim osobama osigurati dostojanstven život”, izjavila je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.
Neravnomjerna koncentracija
Neka od ključnih pitanja su kako obrazovati i zadržati zdravstvene djelatnike, kako ih adekvatno nagraditi, postoji li potreba za novim obrazovnim programima te je li uvoz radne snage tek privremeno ili dugoročno rješenje. Pavo Ćorluka, predsjednik HUP-Koordinacije socijalne skrbi tvrdi kako se u ovom sektoru potrebe ne mogu riješiti stranom radnom snagom zbog jezične barijere.
“Radna snaga iz Azije ne pokazuje velik interes za učenjem hrvatskog jezika, mi smo njima prolazna destinacija i toga moramo biti svjesni. Moramo se okrenuti domaćem kadru i zemljama u okruženju”, rekao je Ćorluka.
Prema procjeni čelnika HUP-ove Koordinacije socijalne skrbi, u ovom trenu imamo nedostatak od oko 2000 ljudi u sustavu da bi mogli redovno funkcionirati. Maša Smokrović, predsjednica HUP-Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi ukazala je da postoje ozbiljni izazovi u organizaciji i dostupnosti zdravstvene i socijalne skrbi.
Najveća koncentracija nalazi se u Zagrebu i središnjoj Hrvatskoj, dok su otoci i ruralna područja, osobito u istočnom dijelu zemlje, suočeni s kroničnim nedostatkom liječnika i medicinskih sestara, posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Iz nadležnog ministarstva naglasili su kako je u tijeku izgradnja i opremanje 18 centara za starije osobe ukupne vrijednosti oko 160 milijuna eura.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu