Predsjednik HUP – Udruge poslodavaca graditeljstva, Mirko Habijanec, govori o trenutačnom stanju i perspektivama hrvatskog građevinskog sektora – otkriva izazove s javnom nabavom, školovanjem kadrova, visokom cijenom stanova i konkurencijom na tržištu.
Aktualna pozicija građevinarstva
Ukupna vrijednost radova u građevinarstvu u Hrvatskoj za period 2021. – 2024. godine porastao je za 33 posto. Mnogo je faktora utjecalo na ove brojke, neki globalni, drugi specifično hrvatski. Sva gospodarstva su se aktivirala nakon covida, kod nas je potres pokrenuo val obnove, otvoreno je financiranje putem NPOO, drugih fondova, te se građevinarstvo našlo na uzlaznoj liniji, ali sigurno će doći i do ublažavanja, poravnanja trenda.
Za građevinarstvo treba godišnje sedam do osam milijardi eura vrijednosti radova da bismo bili na 7- 8 posto BDP-a, te bi trebalo nastojati planirati investicijske aktivnosti na toj razini. U građevini u Hrvatskoj danas radi cca 130 tisuća zaposlenih, poslovni prihodi ukupnog sektora iznose u 2024. cca 15 milijardi eura, trošak rada u ukupnom prihodu je cca 16 %. Prema bruto dodanoj vrijednosti po zaposlenom u građevini nalazimo se blizu sredine država u EU.
Perspektiva rasta
Razmatrajući ima li prostora i za rast, očekujem da još možemo rasti do pet posto. Hrvatsko građevinarstvo sigurno može još rasti, samo još treba poraditi na eliminaciji kočnica. Prije svega treba poraditi na sređivanju modela javne nabave. U Hrvatskoj ima mnogo javnih naručitelja, a s ovim modelom javne nabave je dosta teško i kvalitetno planirati.
Neadekvatan školski sustav
No, moram, na žalost, spomenuti da školski sustav ne prati te mogućnosti rasta. Strukovne škole, moramo unaprijediti. Nemamo kvalitetnih udžbenika za praktikume. Dualni sustav nikako da se implementira u prasku. Osim kvalitete školskog programa, važno je i cjelokupnom ozračje. Ne motivira se učenike da se opredijele za zanimanja koja trebamo u građevini. A to su danas često zanimanja za koja trebaju i ekspertna znanja i vještine. I nije nikakva tajna da su to dobro plaćena radna mjesta koja omogućuju i profesionalni razvoj i kvalitetan životni standard.
Visoke cijene stanova
Prodajne cijene kvadrata stanova u Hrvatskoj su enormno visoke, ali i dalje nismo sigurni jesu li to cijene prijavljene poreznoj upravi – jer na svaki kvadrat ide 25 posto poreza – ili su to cijene koje daju agencije za nekretnine Zavodu za statistiku. Na žalost, mi i dalje imamo različite cijene: jedne su u ugovoru, na papiru, a druge koje se plaćaju prodavateljima stanova. A to se, naravno, ne bi smjelo dešavati. Često se visoke cijene stambenih kvadrata predbacuju građevinarima, a mi imamo najmanje veze s time. Cijene stanova mogle biti znatno niže da nema špekulanata?
Rijetko građevinska poduzeća budu investitori u stanogradnji. Iznimku čine developeri. Ali puno je trgovaca, mešetara koji imaju višak novca, špekulanata svih vrsta koji onda, na žalost, diktiraju i cijene koje su mnogima nedostižne. U području stanogradnje i prodaje stanova je potrebno više kontrole. Špekulanti s viškom novca traže parcele ili su ih već prije kupili zahvaljujući kojekakvim kombinacijama zbog nesređenih urbanističkih planova itd. Ne može se dopustiti da negrađevinsko zemljište preko noći postane građevinsko bez vrlo velikih obrazloženja i provjera.
Plaće
Plaće u građevinarstvu su rasle ali to nije značajnije utjecalo na visinu cijene radova. Cijene rada utječu na ukupnu cijenu 20-25 posto. I istina je da je građevinarstvu treba voditi računa o plaćama, jer ćemo ostati bez inženjera i kvalificiranih radnika, a oni su kralježnica našeg sektora. I u slučaju značajno povećanja plaća, cijena radova bi u postotku porasla petinu tog povećanja. Nema kvalitetne građevine bez zadovoljnih radnika. Ako bi se plaće regulirale kolektivnim ugovorima mi bismo se visinom plaća u građevinskom sektoru približili srednjoeuropskim zemljama i tako bismo sigurno doprinijeli povratku radnika iz inozemstva. Osobno, vjerujem da bi to potaknulo povratak i više desetaka tisuća radnika. Jer mnogi i dalje imaju obitelji u Hrvatskoj, a dobra plaća ovdje u kombinaciji s privatnim zadovoljstvom – čini čuda.
Glavne inicijative za izmjene i dopune zakona
Prije svega potrebe za izmjenama u Zakonu o javnoj nabavi, Zakonu o obveznim odnosima, Zakonu o gradnji i dr. Tražimo odgovarajuće promjene već nekoliko godina, ali na žalost, nema pomaka. Prije svega, ne gleda se šira slika. Zašto se kao uvjet posla ne raspisuje poštivanje kolektivnog ugovora za graditeljstvo? Ta izuzetno važna stavka razloga za isključenje ponuditelja je ostala – fakultativna, a kao takva se uopće ne primjenjuje. Kako može građevinska tvrtka imati kvalificiranu radnu snagu, ako ispada da većini radnika isplaćuje – minimalac? Dakle, mi koji imamo sklopljene kolektivne ugovore, moramo kvalificiranu radnu snagu plaćati primjereno njihovoj grupi složenosti radnih mjesta, te imamo više cijene na natječajima, te smo nekonkurentni. Mi kvalificiranog radnika prijavljujemo na 1300-1400 eura, dok neki ponuditelj obračunava poreze i doprinose na plaću od 970 eura.
Tu dolazimo do drugog velikog problema – provođenje zakonskih propisa o plaćama, odnosno primjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo. Ministarstvo financija koje bi moglo ustrojiti digitalne oblike kontrole, nikako da stavi taj problem na svoj dnevni red. Mi smo iz HUP-a Udruge poslodavaca graditeljstva predlagali kroz izmjene modela kolektivnih ugovora i mehanizam kontrole isplate plaća po kolektivnim ugovorima. I sada su već napravljeni deseci kontrola i imamo i prve rezultate. Na žalost, pokazalo se da mnoge tvrtke imaju stotine radnika prijavljenih na minimalac. A to je zakidanje državnog proračuna i fondova mirovinskog osiguranja i zdravstvenog osiguranja te stvaranje nelojalne konkurencije.
Izmjene Zakona o obveznim odnosima i Zakon o gradnji, primjena Posebnih uzanci o građenju
Predlažemo izmjene Zakona o obveznim odnosima, članka 627. gdje se za razliku u cijeni traži povećanje troškova od deset posto. Dakle, ako je razlika u cijeni do 10 posto, nema prava, a ako je više od 10, onda stječe se pravo na razliku povećanja preko 10 %. Kada pogledate dobit u građevinarstvu, ona iznosi 6,7%. A to znači da tu nema enormne zarade. Da, možda i neki pojedinci zarađuju mnogo, ali vjerujte da tvrtke koje uredno posluju nemaju nikakve megalomanske profite.
Čekamo i izmjene Zakona o gradnji, trebamo precizirati uvjete koja mora ispunjavati izvođač radova, za što odgovara glavni inženjer gradilišta, a za što inženjer gradilišta, koje su odgovornosti stručnog nadzora, itd. Borimo se za širu primjenu Posebnih uzanci o građenju, kao domaćih poslovnih običaja koje svi poznaju i predstavljaju značajno pojednostavljenje procedura.
Zaštite tržišta od tzv. nepoštene konkurencije iz trećih zemalja
Susrećemo se s tvrtkama koje mogu nuditi nisku cijenu jer uživaju subvencije u državama iz kojih dolaze i ne poštuju kolektivne ugovore za graditeljstvo naše zemlje. Na tržištu EU imaju prava prema Zakonu o javnoj nabavi, dakle nuditi poslove na javnoj nabavi, poduzeća iz EU, te poduzeća iz zemalja koje su s EU sklopile Sporazum o javnoj nabavi (GPA). Danas su na našem tržištu sve prisutniji i izvođači iz zemalja koje nisu potpisale Sporazum o javnoj nabavi. Mislim da su mnoga gradilišta u EU mogle dobiti europske tvrtke. U redu, možda su za neke specifične infrastrukturne objekte oni imali i neke reference koje su ih učinile posebno konkurentnima, ali generalno mislim da javni naručitelji trebaju voditi računa o zaštiti tržišta EU na način da se poslovi dodjeljuju ponuditeljima iz EU i zemalja sa sklopljenim GPA sporazumom.
Deficitarnost pojedinih profila kvalificiranih radnika…
Osobno se zalažem da se odlučnije uključi i gospodarska diplomacija. Sa zemljama iz kojih nam dolaze kvalitetni radnici bilo bi dobro napraviti međudržavne ugovore. Moramo riješiti problem provjere dokaza o kvalifikaciji. Kako provjeriti da je osoba koja nam dolazi iz neke daleke azijske zemlje doista obučena za pojedini posao? Agencija za strukovno obrazovanje za sada uglavnom teoretizira oko toga, a mi trebamo konkretna rješenja.
Strani radnici moraju proći edukacije iz hrvatskog jezika, moramo vidjeti na koji način možemo komunicirati i kako unaprijediti potrebno znanje jezika, posebno stručnog u građevini. Oni koji znaju bolje jezik na kojem možemo komunicirati na gradilištu postaju grupovođe. Svi moraju proći obuku zaštite na radu.
Konkurentnost hrvatske građevinske operative s građevinarima iz EU
Ni u čemu značajno ne zaostajemo. Možda u nekoj visokoj tehnologiji, kod tuneliranja, pilotiranja, geotehničkih radova… A to sve opet rade mašine koje se mogu nabaviti i kojima treba upravljati. I one pilone na Pelješkom mostu je radila njemačka tehnologija.
Uz poboljšanja na planu ljudskih resursa, sigurno možemo biti konkurentni na europskom nivou. Izlazak na zapadno tržište zahtijeva više početnih ulaganja u tržište, veću logistiku obrazovanje radnika s više prakse i znanja za preuzimanje odgovornosti.
