Rast cijena kave nastavio se i ove godine rušeći rekorde. Proljetos je na festivalu kave u Zagrebu slovenski stručnjak za specijalitetnu iliti gourmet kavu Petar Ševič kazao kako su cijene brazilskih kava “koje smo masovno kupovali (…) unatrag godinu dana otišle za 300 posto gore” te da “nikad u povijesti cijene nisu bile tako visoke”, piše N1.

Postala je luksuz

Kava od srpnja poskupjela za 36 posto, za kilu treba izdvojiti i do 20 eura: Kako je do toga došlo?

Ovih dana opet se govori o lošem urodu kave što je rezultiralo njenim 36-postotonim poskupljenjem na svjetskom tržištu od srpnja naovamo, a predviđa se da bi do konca godine to poskupljenje moglo doseći i do 50 posto. Cijenama od 15 do 20 eura po kilogramu u domaćim trgovinama, kava cjenovno postaje sve nepristupačnijim artiklom, iako je i dalje najpopularniji napitak.

Rekordno niske globalne zalihe kave

Da su cijene kave na svjetskim burzama i dalje na rekordno visokim razinama, kaže nam Ivan Odrčić, savjetnik glavnog ekonomista u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

“Iako je u rujnu došlo do blage korekcije nakon snažnog ljetnog skoka, to ne znači pojeftinjenje jer cijene ostaju znatno iznad dugoročnog prosjeka. Najveći rizici i dalje dolaze iz Brazila, gdje vremenske nepogode ugrožavaju berbu, dok globalne zalihe ostaju povijesno niske, a dodatnu nestabilnost stvaraju carine i trgovinske politike, iako je u SAD-u u postupku razmatranje mogućeg izuzeća kave od carinjenja”, objašnjava.

Taj pritisak još je izraženiji za hrvatsku industriju kave jer se, napominje Odrčić, na visoku cijenu sirovine nadovezuju i specifični domaći nameti.

Luksuz s ograničenom cijenom

“Porezno opterećenje na kavu u Hrvatskoj prelazi 30 posto, dok je u Italiji i Sloveniji oko devet posto. To znači da su domaći proizvođači i potrošači u startu u nepovoljnijem položaju u odnosu na susjedne zemlje, što povećava rizik od prekogranične kupnje i gubitka konkurentnosti”, kaže Odrčić.

Upozorava i na jednu domaću proturječnost.

“Kava je istovremeno na popisu proizvoda s ograničenim cijenama, ali se i dalje tretira kao luksuzno dobro. Takav kontradiktoran pristup – regulirati cijenu, a istodobno je dodatno oporezivati – stvara ozbiljan pritisak na tvrtke i šalje zbunjujuću poruku tržištu. Takva kombinacija mjera smanjuje konkurentnost domaćih proizvođača i otežava nova ulaganja. Umjesto da se sredstva usmjeravaju u modernizaciju proizvodnje, razvoj novih proizvoda i podizanje plaća, značajan dio potencijala odlazi na pokrivanje poreznog tereta”, poručuje savjetnik glavnog ekonomiste HUP-a.

konferencija

Confidence in Change: Ako svi imaju istu tehnologiju, zašto neke tvrtke postižu više?

najvažnija uloga

Mali kaić s velikom misijom

“Nastavit će se pritisak visokih cijena”

Odrčić kaže kako se do kraja godine ipak ne očekuje daljnji snažan rast cijene kave.

“No kava će i dalje ostati skuplja nego ranijih godina, a potrošači će nastaviti osjećati pritisak viših cijena. Opskrba nije upitna, ali rasterećenje potrošača i industrije može se postići jedino smanjenjem fiskalnih davanja i stvaranjem stabilnijeg poslovnog okvira”, ističe.

Ekonomski analitičar Damir Novotny pojašnjava, pak, globalne okolnosti koje su cijenu kave dovele do rekordnih visina.

“Klimatske promjene u područjima gdje se uzgajaju kava i kakaovac utjecale su na razvoj bolesti biljaka, a onda i na pad proizvodnje. S druge strane, potražnja je u porastu. Kava je rastuća kategorija. Ona više nije običan, nego ‘socializing’ proizvod koji zadovoljava i neke druge potrebe osim one da nas razbudi ujutro. Čokolada ima sličan trend rasta potražnje i pada proizvodnje. A čim je tako, cijene neminovno rastu.”

“Znanstvenici razvijaju klon kave”

I Novotny smatra da je daljnje poskupljenje kave vrlo vjerojatan scenarij jer je u kratkom roku nemoguće riješiti pitanje mikroklimatskih promjena u područjima gdje se ona proizvodi.

“To je vrlo kompleksna situacija i izazov za znanstvenike. Oni će naći rješenje. U laboratorijima već se razvijaju klonovi kave i kakaovca koji bi mogli biti uzgojeni u krajevima gdje nisu tako visoke temperature. Koliko mi je poznato, jedna španjolska kompanija već radi na klonu kave koji bi se mogao uzgajati u Europi. Prema nekim analizama koje sam vidio, kava bi se na taj način vrlo vjerojatno mogla početi proizvoditi već za pet-šest godina. Time bi se mogao dogoditi zaokret u ponudi”, kaže Novotny.

Potražnja porasla kada su Turci i Kinezi počeli piti kavu

Na manjak ionako nedostajuće kave na svjetskom tržištu dugoročno su utjecale i promjene navika. U tom smislu Novotny spominje Tursku i Kinu gdje je tradicionalno dominirala konzumacija čaja.

“Najveća tržište kave na svijetu su Njemačka i SAD. Njemačka stvarno ima visoku potrošnju dok Turska, recimo, nije bila tržište kave, nego čaja. No promjena navika dovela je do toga da moderni Turci piju kavu, a slično je i u Kini. To je u kratkom roku dovelo do rasta potražnje, a nedovoljne proizvodnje”, napomenuo je Novotny.