Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Povratak guvernera

Autor: Tomislav Klauški
08. lipanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Po čemu će domaća javnost pamtiti Marka Škreba? Po tome što je u vrijeme vladavine Tuđmanova HDZ-a bio otvoren u komunikaciji s novinarima, po tome što se kao guverner Narodne banke radije vozio tramvajem nego službenim automobilom, po tome što je u poslovnim krugovima glasio kao briljantan stručnjak? Ili će ga pamtiti po mračnom periodu druge polovice devedesetih kad je za njegova mandata na čelu središnje banke propalo desetak banaka i gotovo fatalno se narušila financijska stabilnost? Upravo zbog uspomene na guvernerski mandat Marka Škreba (50) krajem devedesetih, njegovo imenovanje za glavnog stratega Privredne banke Zagreb izazvalo je veliko zanimanje u stručnim krugovima. On se u Zagreb vraća s mjesta MMF-ova vanjskog savjetnika u Tirani i Sarajevu, a na novoj funkciji možda će prekinuti sedmogodišnju šutnju za hrvatske medije. I možda izjave budu malo konkretnije od onih protokolarnih: “Veselim se novom poslu i nadam se da će biti uspješan.” Možda objasni što ga je nagnalo da u vrijeme kad su se domaće banke rušile kao pločice domina izjavi kako je “bankarski sustav u cjelini stabilan”, dok se problemi pojavljuju u pojedinim bankama. Pa su tako slom Dubrovačke banke slijedile Glumina banka, Croatia banka, Karlovačka banka, Agroobrtnička banka, Hrvatska gospodarska banka, Istarska i Cibalia banka… U to vrijeme hrvatski mediji žestoko su kritizirali Škreba da je znao za probleme u bankama, ali da je svejedno pustio da te banke i dalje posluju sve dok nisu došle u fazu da više ne mogu isplaćivati novac. Nelikvidnost banaka pokušao je svojedobno ublažiti odlukom da poslovne banke u trezorima ne moraju čuvati 40, nego samo 25 posto novčane aktive, što je dovelo do toga da zbog panike među štedišama banke više nisu bile u mogućnosti isplaćivati novac. Iako su Škreba, kao guvernera koji je prema definiciji odgovoran za stabilnost bankarskog sustava, pozivali da podnese ostavku, on je ipak na svojoj funkciji dočekao novu koalicijsku vlast i onda se odmaknuo daleko od domaćih prepucavanja. Preuzeo je lagodnu ulogu savjetnika u Međunarodnom monetarnom fondu, što mu je omogućilo da zaboravi na mračne devedesete. Domaći ekonomisti uglavnom za Škreba imaju riječi pohvale. Tvrde da je obrazovan stručnjak koji je proteklih godina stekao dodatno znanje i iskustvo, a ulazak u PBZ jedan je od boljih odluka predsjednika Uprave Bože Prke. Od Škrebova iskustva profitirat će i banka, ali i sam Škreb koji se vraća u Hrvatsku upravo na poziciju koja bi mu najbolje odgovarala: samozatajni savjetnik iz sjene koji ne donosi odluke niti za njih odgovara. Nešto slično kao u drugoj polovici devedesetih.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Biografija

Po čemu će domaća javnost pamtiti Marka Škreba? Po tome što je u vrijeme vladavine Tuđmanova HDZ-a bio otvoren u komunikaciji s novinarima, po tome što se kao guverner Narodne banke radije vozio tramvajem nego službenim automobilom, po tome što je u poslovnim krugovima glasio kao briljantan stručnjak? Ili će ga pamtiti po mračnom periodu druge polovice devedesetih kad je za njegova mandata na čelu središnje banke propalo desetak banaka i gotovo fatalno se narušila financijska stabilnost? Upravo zbog uspomene na guvernerski mandat Marka Škreba (50) krajem devedesetih, njegovo imenovanje za glavnog stratega Privredne banke Zagreb izazvalo je veliko zanimanje u stručnim krugovima. On se u Zagreb vraća s mjesta MMF-ova vanjskog savjetnika u Tirani i Sarajevu, a na novoj funkciji možda će prekinuti sedmogodišnju šutnju za hrvatske medije. I možda izjave budu malo konkretnije od onih protokolarnih: “Veselim se novom poslu i nadam se da će biti uspješan.” Možda objasni što ga je nagnalo da u vrijeme kad su se domaće banke rušile kao pločice domina izjavi kako je “bankarski sustav u cjelini stabilan”, dok se problemi pojavljuju u pojedinim bankama. Pa su tako slom Dubrovačke banke slijedile Glumina banka, Croatia banka, Karlovačka banka, Agroobrtnička banka, Hrvatska gospodarska banka, Istarska i Cibalia banka… U to vrijeme hrvatski mediji žestoko su kritizirali Škreba da je znao za probleme u bankama, ali da je svejedno pustio da te banke i dalje posluju sve dok nisu došle u fazu da više ne mogu isplaćivati novac. Nelikvidnost banaka pokušao je svojedobno ublažiti odlukom da poslovne banke u trezorima ne moraju čuvati 40, nego samo 25 posto novčane aktive, što je dovelo do toga da zbog panike među štedišama banke više nisu bile u mogućnosti isplaćivati novac. Iako su Škreba, kao guvernera koji je prema definiciji odgovoran za stabilnost bankarskog sustava, pozivali da podnese ostavku, on je ipak na svojoj funkciji dočekao novu koalicijsku vlast i onda se odmaknuo daleko od domaćih prepucavanja. Preuzeo je lagodnu ulogu savjetnika u Međunarodnom monetarnom fondu, što mu je omogućilo da zaboravi na mračne devedesete. Domaći ekonomisti uglavnom za Škreba imaju riječi pohvale. Tvrde da je obrazovan stručnjak koji je proteklih godina stekao dodatno znanje i iskustvo, a ulazak u PBZ jedan je od boljih odluka predsjednika Uprave Bože Prke. Od Škrebova iskustva profitirat će i banka, ali i sam Škreb koji se vraća u Hrvatsku upravo na poziciju koja bi mu najbolje odgovarala: samozatajni savjetnik iz sjene koji ne donosi odluke niti za njih odgovara. Nešto slično kao u drugoj polovici devedesetih.

Biografija

Rođen 8. svibnja 1957. u Zagrebu.
Financijama se počinje baviti na Ekonomskom fakultetu i u tome navodno briljira.
Usavršava se na američkom sveučilištu u Coloradu i Pittsburghu.
U Hrvatsku se vraća 1990. godine. Četiri godine radi za HNB.
Godine 1995. postaje savjetnik za gospodarstvo predsjednika Tuđmana.
Iduće godine postaje guverner NBH.
Odlazi 2000. godine, i to u MMF

Dobitnici

Leon Sulić
Najprije se branio sa slobode, pa pobjegao kad je saznao da je Županijski sud u Zagrebu izrekao kaznu od sedam godina zatvora zbog malverzacija u Croatibusu, a onda se brzo vratio čim je čuo da je Vrhovni sud srušio presudu zbog proceduralnih nepravilnosti. U ćeliji je proveo samo 45 minuta, pa je pušten na slobodu do početka suđenja. Neki ljudi, jednostavno, imaju sreće.

Zoran Milanović
Za novog šefa SDP-a nema većeg komplimenta od činjenice da je HDZ upregnuo sve svoje snage – od šefa Sanadera do Gordana Jandrokovića – da u javnosti započnu žestoku kampanju vrijeđanja i ponižavanja novog predsjednika najsnažnije stranke. Još se čeka odgovor i prvi konkretan potez Račanova nasljednika.

Jure Radić
Unatoč činjenici da je osvanuo na listi sedmorice sudionika “zločinačkog pothvata”, Jure Radić prošli tjedan proveo je u dobrom raspoloženju. Njegova tvrdnja da se haaški napad nije odrazio na poslovanje IGH, dobila je optvrdu na burzi: dionice IGH u svibnju su jače 83 posto, a ukupan promet premašio je prag od 100 mil. kn.

Gubitnici

Milan Bandić
Može zagrebački gradonačelnik govoriti da je ‘Zagrepčanka’ njegova najveća pobjeda ili da je na konvenciji SDP-a dobio sve glasove zagrebačkih delegata, ali ostaje činjenica da je u stranci doživio još jedan težak poraz. I još gore, da pobjedu odnese njegov najžešći suparnik. Zato je logična njegova želja da umjesto Račanova, postane Mesićev nasljednik.

T-HT
Dalmatinski potrošač podnio je kaznenu prijavu protiv T-Coma uime 145 potrošača koji su tzv. dialerima oštećeni za 750 tisuća kuna. Čak 90 posto ukupnih pritužbi upućeno je T-HT-u, a ukupna šteta nanesena korisnicima kroz dialere iznosi 1,3 milijuna kuna. U 2005. godini oštećeno je čak 7000 korisnika.

Goran Štrok
Kada je u Sunday Timesu hotel Bellevue iz Dubrovnika osvojio priznanje jednog od 19 najatraktivnijih hotela u Europi, resorno ministarstvo otkrilo je da taj isti Bellevue radi bez ijedne dozvole. Ali ako to ne smeta britanskim novinarima, valjda neće ni britanskim turistima.

Autor: Tomislav Klauški
08. lipanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close