Što se nakon odlaska “neželjenog” broda s azbestnim pločama Moby Drea događa sa splitskim škverom? Gradski vijećnici, svi redom, zatražili su još početkom rujna promptnu reakciju Vlade i resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za raskid ugovora o koncesiji koja je Brodosplitu odobrena do 2032. te da se redefinira područje pomorskog dobra i dio zemljišta na njemu potom pokloni gradu Splitu.
Sam gradonačelnik Tomislav Šuta takav je zahtjev javno je uputio ministru prometa Olegu Butkoviću još i mjesec dana prije. Kao razlog za raskid koncesijskog ugovora splitski gradski oci navode nepodmirene obveze brodogradilišta za koncesijsku naknadu, premda nije tajna da bi najsretniji bili da im se u stisnutom Splitu oslobodio dio te površine za druge namjene, među ostalim, i gradnju stanova.
‘Ubojito pravno oružje’
No, prema stručnoj analizi koju je o ovom slučaju izradio splitski pravni stručnjak, dr. sc. Ante Vuković za specijalizirani portal IUS-INFO namijenjen poglavito pravnicima, sucima i odvjetnicima, pitanje koncesije škveru za sada nije upitno. Točnije, sve dok se pokušava postići dogovor oko neplaćenih obveza i osiguranja poslovanja kroz predstečajni postupak, koji je u svibnju pokrenuo vlasnik Brodosplita, dugovanja, koja Brodosplit nesporno ima za korištenje pomorskog dobra, državi ne daju za pravo da mu se oduzme koncesija.
“Koncesija ne prestaje otvaranjem predstečajnog postupka kada je predstečajni dužnik koncesionar luke posebne namjene – brodogradilišne luke koji ima dospjele, a neplaćene koncesijske naknade za gospodarsko korištenje pomorskog dobra. U tom slučaju ni davatelj koncesije ne može jednostrano raskinuti ugovor o koncesiji, već će kao i drugi vjerovnici prijaviti svoju tražbinu predstečajnom dužniku radi osiguranja ujednačenog namirenja vjerovnika pojedinih skupina (pravilo predstečajnog postupka)”, ističe Vuković.
U predstečajnom postupku koji se vodi na zagrebačkom trgovačkom sudu, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture prijavilo je potraživanje od oko 2,04 milijuna eura za koncesijsku naknadu. Budući da je iz spisa vidljivo da Ministarstvo za tu tražbinu nije imalo ovršnu ispravu, niti ima razlučno pravo na imovini, Vuković ističe kako je po tom osnovu država “običan” vjerovnik. Iz pregleda odnosa države i Brodosplita po osnovu ugovora o koncesiji iz Registra koncesija, zanimljivi su i podaci kako je od 3. lipnja 2000. do 30. travnja 2020. škver uredno plaćao obveze za koncesiju te je prvo veliko kašnjenje zabilježeno krajem travnja 2021. u iznosu od 433 tisuće eura.
Davatelj koncesije, primjećuje Vuković, dulje od četiri godine imao je pravo na jednostrani raskid ugovora o koncesiji zbog neurednog plaćanja koncesijske naknade. Vuković razmatra i zašto nisu korištene druge opcije, primjerice, mogućnost primjene novog instrumenta koji država ima na raspolaganju u slučajevima izvanrednih okolnosti – privremenog gospodarskog korištenja pomorskog dobra, koju se može donijeti na rok od jedne godine. No, ističe da za to “ubojito pravno oružje” Vlada nije imala niti jedan opravdan razlog koji zakonske odredbe predviđaju za korištenje.
Dodatni rok
Brodosplit tako za sada ima prostora za poslovne aktivnosti na području kojim na pomorskom dobru raspolaže škver, neovisno o dugovima, sve dok se ne okonča predstečajni postupak. Prije desetak dana na Trgovačkom sudu u Zagrebu škveru je odobreno još 180 dana za trajanje predstečajnog postupka i produljenje trajanja zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja za daljnjih 90 dana. U tom razdoblju, dakle, tvrtka Tomislava Debeljaka ima vremena za pohvatati konce i izraditi plan restrukturiranja koji će dobiti podršku većine vjerovnika.
Iz krugova brodogradilišta čuje se da su u tijeku radovi na lučkoj dizalici i traju pripreme za gradnju čelične konstrukcije za most Širine Solin, no poslovi na gradnji brodova zasad su na čekanju jer iziskuju da uz njih stane država sa svojim jamstvima. Iako se u MORH-u sada više govori o novoj i financijski težoj nabavi korveta, u Brodosplitu još nisu izgubili sve nade za dogovor za dovršetak OOB-a, koji su u fazi dovršenosti od oko 50 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.<p>Obzirom da je u pitanju javni interes on u ovom slučaju ima prioritet . Koncesija može i treba biti oduzeta u svrhu pronalaženja novog koncesionara ili načina gospodarenja javnim resursom.</p>
Uključite se u raspravu