Igor Haralović je nakon četiri godine galopirajućeg rasta svoje Pontus Pharme tražio način da joj osigura nastavak poslovnog uspona. Mihael Furjan je nakon deset godina upravljanja Plivom tražio način da pokrene nešto svoje i okuša se u ostvarivanju ideja koje se sporo i teško probijaju kroz strukture velikih korporacija. Vođeni svaki svojim nastojanjem da si iskuju željenu poslovnu budućnost dogovorili su se oko zajedničke. Tako je Furjan investirao u Pontus Pharmu i postao joj suvlasnikom, dok je Haralović ostao većinski vlasnik, a suvlasnik biznisa je i kompanijin financijaš Igor Stančević.

U novoj fazi razvoja koju najavljuju u svojem prvom zajedničkom razgovoru za Poslovni dnevnik Haralović i Furjan upravljačku će funkciju ravnopravno podijeliti, a dok se tvrtka ove jeseni useljava u nove prostorije na zagrebačkoj Trešnjevci dijele i ured. “Nije bilo jeftino” riječi su kojima Furjan uz osmijeh odgovara na pitanje koliko je investirao i odmah dodaje: “Investiranjem u Pontus Pharmu ušao sam u poduzetništvo, a ne moram kretati od početka”.

Tvrtka je do sada ostvarila nevjerojatan uspjeh, ima dobru, održivu strategiju i potencijal za rast”, kaže. Istražujući je zaključio da je u pokretanju vlastitog biznisa lakše propasti nego uspjeti, a da je za uspjeh potrebno najmanje nekoliko godina.

Pokrenuta kao postpandemijski startup, Pontus Pharma je 2021., svoje prve poslovne godine ostvarila, 401,6 tisuća eura prihoda, a već je u idućoj godini prihod bio gotovo pet puta veći i dosegao 1,9 milijuna eura. Dvije godine kasnije, u poslovnim rezultatima za 2024., Pontus Pharma je narasla deset puta na 19,2 milijuna eura, ove godine premašuje plan i njezini direktori očekuju da će rasti dvoznamenkasto. U odnosu na lani, ove su godine broj zaposlenih povećali za četvrtinu na njih 50 Lanjska dobit iznosila je 149 tisuća eura.

“Planiramo rasti kroz akvizicije i otvaranje novih tržišta”, kaže Pontusov osnivač Haralović dodajući da za tu svrhu imaju na raspolaganju između 5 i 10 milijuna eura kapitala zahvaljujući podršci banaka koje su ih trenutačno spremne povoljno kreditirati. Ciljaju na kupnju jednog do dva nova proizvoda i širenje tržišta.

Dok Haralović najavljuje nove poteze, Furjan ih neverbalno potvrđuje pa na pitanje što ga posebno veseli u tome što je korporaciju zamijenio poduzetništvom, kaže kako je u korporacijama posljednjih nekoliko godina dominantan trend rezanja troškova, a njemu je izazovno generirati rast i njime upravljati. “Voditi kompaniju u rast je ljepše i teže. Iako je i to zahtjevan posao, gotovo svatko može rezati troškove, ali ostvarivati rast mogu samo zaista uspješni menadžeri. Izazov mi je stvarati nove brendove”, kaže Furjan.

Iduća Mađarska

“Mađarska je prvo iduće tržište na kojem ćemo nastupiti s četiri bezreceptna lijeka u prvoj fazi, dok za segment koji zovemo ‘speciality’ još pregovaramo za portfelj jedne tvrtke”, kaže Haralović.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Pontus Pharma, koja je danas regionalna kompanija, narasla je na tri poslovna segmenta. Prvi čine bezreceptni lijekovi koje su sami osmislili i trenutačno ih proizvode izvan Hrvatske, drugi prodaja lijekova drugih tvrtki za tržište regije te treći, takozvani ‘speciality’ segment u koji se ubrajaju lijekovi za ciljane svrhe, poput primjerice antibiotika za određenu bolničku bakteriju.

Najznačajniji su im proizvodi deklarirani kao hrana za posebne medicinske potrebe ili dodaci prehrani iz područja gastroenterologije, poput Colosala za sindrom iritabilnog crijeva, Colotensa koji pomaže u smanjivanju nadutosti ili Enzymax probavnih enzima.

U zastupanju stranih brendova, naglasit će Haralović, na tržište dovode bezreceptne lijekove za potrebe domaćih potrošača koje trenutačno nisu zadovoljene. Tako su u ožujku ove godine na tržište plasirali Fungex, flaster protiv gljivica na noktima koji je, kaže Haralović, već dospio među četiri kompanijina najprodavanija proizvoda iz čega je zaključio da je dobro odabran.

“Prvi smo na ovom tržištu s takvim flasterom. Primjena je jednostavnija jer samo jedan flaster koji se jednostavno upotrebljava otpušta tri djelatne tvari. To je primjer onoga o čemu govorimo kada kažemo da želimo prepoznavati potrebe na tržištu koje još nisu ispunjene”, objašnjava Furjan.

U istu kategoriju spada Remig, francuski sprej za prevenciju migrene. Furjan tumači kako prema prema stopama prevalencije, 300 do 400 tisuća ljudi pati od migrene, uglavnom žena, a danas već postoje biološke terapije koje smanjuju mogućnost njihove pojave. “Vjerujem da naš bezreceptni lijek može pomoći dijelu pacijenata koji radi migrene prekomjerno upotrebljavaju tablete protiv bolova što i konačnici može biti štetno”, kaže Furjan.

U ciljanje na nezadovoljene potrebe spada i sprej protiv bradavica dr. Yglo, dok u segmentu zadovoljenih potreba s talijanskim Isomarom igraju malog konkurenta AquaMarisu JGL-a.

Poznanstvo 25 godina

Novi poslovni partneri Haralović i Furjan poznaju se dulje od 25 godina. “U farmaceutskoj smo industriji prošli sličan put”, kaže Haralović koji je u početku karijere također radio u Plivi, a prije nego je prije četiri godine napustio korporativni svijet vodio je poslovanje Sandoza za regiju.

“Mihaelovim ulaskom u kompaniju dobili smo svježu perspektivu, puno znanja i iskustva u vođenju velikih sustava i talent za strateško promišljanje. Način razmišljanja nam je sličan, ali smo vrlo različiti i zato se odlično nadopunjujemo”, kaže Haralović. Tumačeći to na primjeru, Haralović kaže kako je on više za akciju, uvijek spreman na probijanje tunela, na što se Furjan nadovezuje da je on više čovjek za biranje gdje točno treba kopati.

U budućnosti će to biti i veća lepeza receptnih lijekova, koji danas čine 20 posto portfelja. “Trenutačno je mudrije oslanjati se na bezreceptne lijekove zato što prihod od njihove prodaje dolazi odmah i ne moramo čekati isplate Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, što nam je povoljno za financiranje rasta. Za nekoliko godina udio receptnih lijekova bi mogao narasti i do 40 posto”, kaže Furjan.

Haralović je pak posebno osjetljiv na riječ “proizvodnja” koju bi svakako volio oživotvoriti u Hrvatskoj. Prema ekonomskoj računici, to bi se isplatilo zbog toga što onda ne bi plaćali maržu proizvođačima u Španjolskoj, Italiji i Litvi gdje se proizvodi njihov gastro portfelj budući da je riječ o različitim tehnologijama primjene lijeka, kao što su kapsula u kapsuli ili želučano-otpornih kapsula. “Imat ćemo proizvodnju u Hrvatskoj jer je u farmaceutskoj industriji to financijski isplativo i dio je vizije za Pontus Pharmu”, kaže Haralović. Slažući se, Furjan dodaje kako tvrtka prvo treba podići prihod, a u budućoj će proizvodnji, osim za sebe, raditi i za partnere.

Na pitanje kako bi opisao promjenu svoje poslovne svakodnevice skrasivši se u Pontusu nakon Plive Furjan kaže: “To vam je kao da ste s trajekta prešli na gliser. Da okrenete trajekt treba vam dva sata, a s gliserom ste za to vrijeme već daleko odmakli”.