Cijena zlata dosegla je jutros novi rekord od 3184 eura (3755 dolara) po unci, čime je porasla za 0,22 posto.

U posljednjih 12 mjeseci cijena zlata kretala se između 2150 i 3184 eura po unci, ostvarivši tako rast od 42,8 posto. Taj skok izazvan je tržišnim očekivanjima o daljnjim smanjenjima kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi.

Fed je prošlog tjedna, nakon inzistiranja predsjednika Donalda Trumpa, smanjio kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova. Tržišta očekuju nova smanjenja kamata na sljedećim zasjedanjima u listopadu i prosincu. Predsjednik Feda Jerome Powell objasnio je da su kamate smanjene zbog slabosti tržišta rada, ali je upozorio da je inflacija i dalje povišena te da se očekuje njezin daljnji rast zbog uvođenja carina.

Financijski analitičar Ivan Dražetić iz Interkapitala pojasnio je što još stoji iza rekordnog rasta cijene zlata.

Naime, on smatra da je do skoka došlo jer središnje banke zemalja u razvoju trenutno aktivno kupuju zlato, pri čemu se posebno ističu članice BRICS-a. „Banke zemalja BRICS-a smanjuju alokaciju u obveznice razvijenih tržišta i kupuju zlato jer je otporno na sankcije”, kazao je Dražetić.

Prema njegovim riječima, mnoge zemlje u razvoju često ističu koliko zlata posjeduju, dok udio zlata u deviznim rezervama tih zemalja stalno raste.

„Zemlje u razvoju kupuju zlato, a središnje banke razvijenih zemalja ga prodaju”, naglasio je Dražetić.

Dodao je da zlato predstavlja dobar zamjenski instrument za obveznice, osobito kada se očekuje smanjenje kamatnih stopa. „Zlato je zamjena za obveznice – kada prinosi padaju, cijena zlata raste, jer su prinosi slabiji od inflacije, što smanjuje atraktivnost obveznica”, objasnio je Dražetić.

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

„Trenutna situacija pokazuje da središnje banke kupuju zlato jer je sigurnije od držanja gotovine u dolaru”, kazao je investicijski stručnjak.

Analizirajući ekonomske prognoze u SAD-u, Dražetić se osvrnuo i na projekcije daljnjih rezova kamatnih stopa, što bi moglo povećati inflaciju.

„Inflacija u SAD-u u kolovozu je iznosila 2,9 posto, a prošli tjedan su dužnosnici Federalnih rezervi rekli da očekuju još dva smanjenja, pa bi kamatna stopa do kraja godine mogla doći na raspon od 3,5 do 3,75 posto”, zaključio je Dražetić, naglasivši da iduće godine možda nastupi još agresivnije rezanje kamatnih stopa, što će itekako otežati popuštanje inflacije.