Ubrzanje inflacije nije pokolebalo Plenkovićevu vladu u namjeri da nastavi s postupnim odmrzavanjem cijena energenata pa će na zimu grijanje i plin poskupjeti 10 posto, dok će računi za struju kroz dva navrata ići gore oko 12 posto. Struja će poskupjeti i za male poduzetnike u sličnom iznosu kao i za građanstvo, no oni će zadržati povlašteni režim, s cijenama koje su neusporedivo niže nego za velike poduzetnike.

Svako poskupljenje struje i energije izaziva nelagodu jer udara na sve skupine stanovništva, smanjuje kupovnu moć i ruši standard građana, no prve projekcije sugeriraju da odluka vlade ne bi trebala potaknuti novu inflacijsku spiralu.

Režije jeftinije od EU

Razlog je vrlo jednostavan – država je u najvećoj mjeri poštedjela male poduzetnike, a građani nisu u poziciju da trošak skuplje struje, plina ili grijanja prebacuju na nekog drugoga nego ga moraju sami platiti, provesti internu preraspodjelu ili naprosto manje trošiti. Najskuplje energente, kao i dosad, imaju veliki poduzetnici, no njihovi su izdaci već uključeni u sadašnju inflaciju, koja je otprilike dvostruko viša od prosječne inflacije europodručja.

Inflacijski stampedo u Hrvatskoj krenuo je pola godine prije preuzimanja eura, a Hrvatska narodna banka u svojoj posljednjoj analizi ističe da u ukupnoj kolovoškoj inflaciji od 4,1 posto hrana pridonosi s dva postotna boda, a usluge s 1,7 postotnih bodova. Energenti su sve do prošle godine vukli inflaciju prema dolje, što potvrđuje i usporedba s drugim europskim zemljama po kojoj su kod nas režijski troškovi i energija gotovo za polovinu (45 posto) jeftiniji od prosječnih u Europskoj uniji.

Hrvatska je s cijenama energenata treća najpovoljnija članice Europske unije, odmah nakon Mađarske i Bugarske. Hrvati, s druge strane, plaćaju natprosječno puno – 11 posto više od prosjeka EU – za troškove komuniciranja. Tročlanu će obitelj tako izdaci za internet i mobitele mjesečno stajati oko 50 eura, a doda li se tome TV pretplata ili neki dodatni filmski kanal dođe se do značajne svote.

Osim energenata, osjetno niže cijene od prosječnih u EU zabilježene su još kod alkohola i to za 12 posto te namještaja za 14 posto. Cijene u restoranima i hotelima lani su još uvijek bile oko četiri posto ispod prosjeka, no Hrvatska se izdvojila po snažnom poskupljenju cijena usluga, što se prelilo i na ukupnu inflaciju. Prehrambena košarica preskočila je prosječne razine cijena u EU, s tim što su voće, povrće i meso jeftiniji, a mlijeko, sir, jaja, tjestenine, slatkiši i drugi prerađeni proizvodi skuplji od prosjeka EU.

Efekt u prosincu

Subvencija za energente iznosit će 115 milijuna eura, a malim će poduzetnicima državna intervencija donijeti uštedu od 68 milijuna eura, dok će subvencija plina, struje i grijanja za građanstvo biti 47 milijuna eura. Preraspodjela subvencionirane cijene struje iz posljednjeg vladinog paketa dominantno ide u korist malih poduzetnika, pa nije ni čudno što su se odmah javile Obrtnička i Hrvatska gospodarska komora s pohvalama.

Digitalna vidljivost

Dobra fotografija danas vrijedi više od tisuću riječi, ali važno je znati kako je iskoristiti

Pametna kupnja

Sigurnost postaje važan kriterij pri kupnji električnog SUV-a, a ovaj model ima pet zvjezdica

Hrvatska narodna banka nedavno je ‘priznala’ veću inflaciju od očekivane u ovoj godini za više od pola postotnog boda – 3,6 posto prema nacionalnom indeksu, dok bi harmonizirani indeks potrošačkih cijena iznosio 4,2 posto, no u tu korekciju nije uključen učinak posljednjeg poskupljenja koje će ljude udariti po džepu u prosincu, kada budu plaćali račune za studeni. Analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević vjeruje da će se taj cjenovni udar prenijeti na iduću godinu s otprilike 0,4 postotna boda većom inflacijom.