U Hrvatskoj ne nedostaje inovativnih ideja i projekata. Na dugoočekivani poziv IRI S3 – Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja, koji je objavljen u lipnju, i za koji su prijave otvorene u ponedjeljak (15.9.) u podne, već je u četvrtoj sekundi od otvaranja bilo prijavljeno 200-tinjak projekata, otkriva Natalia Zielinska, direktorica Euro Grant Konzaltinga te predsjednice HUP-ove Udruge profesionalaca za fondove Europske unije.

Interes ne treba čuditi jer je riječ o izdašnom natječaju, vrijednom 191,1 milijun eura koji se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, na čije se raspisivanje čekalo punih pet godina, odnosno od 2020., kada je posljednji put objavljen poziv za sufinanciranje poduzetničkih projekata istraživanja, razvoja i inovacija. Tako je samo 24 sata nakon njegova otvaranja pristiglo više od 350 prijava čija ukupna vrijednost premašuje 500 milijuna eura, ističu iz Ministarstva gospodarstva koje je nadležno za njegovu provedbu.

Sugovornici kažu i da, unatoč velikom interesu, ovoga puta nije bilo tehničkih problema pri prijavi projekata koje se zaprimaju po modelu trajnog poziva, u javnosti poznatijem kao “najbrži prst”. “Odaziv poduzetnika na poziv govori o značajnom inovacijskom i istraživačkom potencijalu hrvatskih poduzeća, kao i velikom suradničkom potencijalu između poduzeća i znanstvenog sektora”, kažu iz ministarstva Ante Šušnjara koje je, u okviru ovog poziva, odredilo nemali iznos potpora tvrtkama: od 200 tisuća do dva milijuna eura.

Također, ministarstvo je natječaj odlučilo ostaviti otvorenim iako bi ga teoretski mogli zatvoriti jer iznos prijavljenih projekata prelazi 200 posto dostupne alokacije. Oni su u utorak, dan nakon otvaranja poziva, alokaciju premašili 260 posto.

Natječaj ostaje otvoren

“Iako je u Uputama za prijavitelje predviđena mogućnost da nadležna tijela privremeno obustave Poziv u trenutku kada iznos zatraženih bespovratnih sredstava dosegne 200 posto ukupno raspoložive alokacije, uzimajući u obzir dosadašnje iskustvo u provedbi Poziva ovakve namjene, planira se da će Poziv ostati otvoren najranije do početka postupka vrednovanja zaprimljenih projektnih prijedloga”, napominju iz Ministarstva gospodarstva dodajući da će evaluacije praktički odmah krenuti no važno im je osigurati “zalihu” projekata u slučaju da najbrže prijavljeni ne zadovolje kriterije. Ističu i da će svaka odluka o obustavi ili zatvaranju biti pravodobno objavljena na službenim stranicama.

Da je objava ovih informacijama prijaviteljima iznimno važna kako bi znali dalje planirati napominje i Natalia Zielinska, dodajući da bi, ako se pokaže da vrijednost prijavljenih projekata premašuje dostupnu alokaciju, što se i pokazalo, što prije trebalo razmotriti i donijeti odluku o povećanju alokacije. “Treba omogućiti da većina projekata koji su prošli izuzetno visok prag od 80 bodova zaista dobiju sufinanciranje, posebno stoga što novca ima. Poziv je, treba naglasiti, bio jako kompleksan, kao što je bila i prijava. Ona je uključivala veliki broj statusne dokumentacije koju smo morali prilagati, a koja je inače javno dostupna. Neki obrasci imaju 200, pa čak i 300 strana. U konačnici, priprema je bila vrlo zahtjevna te bi bilo korektno da se svim prijaviteljima koji zadovolje kriterije i koji su uložili posljednja dva do tri mjeseca u pripremu za prijavu, osigura sufinanciranje”, napominje Zielinska koja je iznimno zadovoljna, unatoč kompleksnosti, kako je tehnički prošao prvi dan prijava. “Zadovoljni smo. Sustav je izdržao i nije bilo nikakvih problema u prijavama”, kaže.

Prethodnih godina, posebno kod natječaja za kojima je vladao veliki interes, kao što je bio onaj za novoosnovana poduzeća iz 2022., prijave po modelu “najbržeg prsta”, izazvale su lavinu kritika, nakon čega je bilo najavljivano da se više neće koristiti. No, i taj model, kao i onaj privremenog poziva, ima svojih prednosti te je u konačnici mnogo brži. Zna se dogoditi da prijavitelji čak godinu dana čekaju odluku o financiranju što apsolutno nije prihvatljivo u slučaju inovativnih projekata kod kojih je, s obzirom na brzinu tehnoloških promjena, svaki dan važan.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Odluke u 90 dana?

Zielinska se stoga nada da će postupak vrednovanja biti brz i kvalitetan, a odluke o financiranju biti donesene u propisanom roku od 90 dana, kao što je to bilo i u slučaju poziva Inovacije novoosnivanih MSP-ova. Napominje i da se nada da evaluatori, s obzirom na to da su prijave bile kompleksne, neće stvarati probleme poduzetnicima zbog malih administrativnih pogrešaka.

“U toj gomili dokumentaciji koju smo morali dostaviti naravno da postoji mogućnost greške, no s obzirom na to da se radi o inovativnim projektima čija je konkurentnost potencijalno globalna, bilo bi dobro da pristup bude liberalniji”, napominje.

O pristupu vrednovanju odlučit će ocjenjivači, a o tome hoće li alokacija biti povećana resorno ministarstvo iz kojeg poručuju da na to pitanje ne mogu odgovoriti dok ne završi postupak evaluacije. Prema natječajnoj dokumentaciji poziv, kojem je cilj ojačati kapacitete poduzeća u području IRI aktivnosti kao i njihovu suradnju sa znanošću, trebao je biti otvoren do kraja godine, no s obzirom na to koliko je prijava pristiglo očigledno je da je pitanje dana kada će biti zatvoren.

Domaća poduzeća uglavnom ne stoje najbolje po ulaganjima u istraživačko-razvojne aktivnosti, no s povećanjem potpora i to se polako mijenja. Podaci iz izvješća Europske ljestvice uspjeha u inoviranju kažu da su ulaganja privatnog sektora u inovacije u posljednjih sedam godina povećana 27 posto, no kao država smo i dalje ispod europskog prosjeka po iznosima koje ulažemo u I&R (1,39 posto BDP-a). Upravo o tim ulaganjima ovisit će snaga našeg gospodarstva.