Inflacija u Hrvatskoj ni sljedeće godine neće posustati, dok će gospodarski rast i plaće stagnirati. Prema svemu sudeći, godišnja inflacija na kraju ove godine bit će nešto viša nego što su makroekonomski stručnjaci HNB-a predviđali proljetos, odnosno prošlu jesen.

To je natjeralo HNB da revidira svoje ranije prognoze pa sada predviđaju da će godišnja stopa inflacije na kraju ove godine dosegnuti 4,2 posto (umjesto 3,7 posto, koliko je iznosila prognoza objavljena proljetos), dok bi sljedeće godine ona mogla pasti na 2,8 posto. Prosječna stopa inflacije u eurozoni je blizu ciljanih dva posto i u 2026. bi mogla pasti i ispod dva posto, prema predviđanjima stručnjaka Europske centralne banke (ECB).

S druge strane, gospodarstvo Hrvatske usporava i stopa rasta ove i sljedeće godine bi mogla iznositi oko tri posto (lani je zabilježen rast od 3,9 posto). Niži rast BDP-a posljedica je manjeg rasta osobne potrošnje i investicija, nakon višegodišnjih dvoznamenkastih stopa.

Kasnili s mjerama

“Konkurentnost hrvatske proizvodnje i izvoza je u padu, a rastući uvoz i uvozna zavisnost kroz vanjskotrgovinski deficit prekomjerno poništava pozitivne učinke rasta raspoloživog dohotka hrvatskih građana, potrošnje i investicija”, kaže Marijana Ivanov, profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

No, ni europsko gospodarstvo nije na jakim nogama. Stopa rasta Unije ove bi godine mogla iznositi tek 1,2 posto, dok bi u 2026. mogla biti tek jedan posto, prema projekcijama ECB-a. “Gospodarski rast u prvoj je polovici godine kumulativno iznosio 0,7 posto zbog otpornosti domaće potražnje. Kada se promatraju tromjesečna kretanja, rast je bio snažniji u prvom, a slabiji u drugom tromjesečju, djelomično zbog ubrzanja međunarodne trgovinske aktivnosti u očekivanju povećanja carina i preokreta tog trenda koji je potom uslijedio”, izjavila je predsjednica ECB-a Christine Lagarde.

Inflacija u Hrvatskoj je ove godine ubrzala zbog poskupljenja plina, električne i toplinske energije krajem prošle i početkom ove godine te, u nešto manjoj mjeri, povećanja cijena hrane sredinom godine, navode u HNB-u. “Druge članice europodručja uglavnom su ranije krenule s povlačenjem energetskih potpora pa su i ranije zabilježile s tim povezane inflacijske učinke. Glavnina navedenog učinka “odmrzavanja” reguliranih cijena energenata će biti vidljiva u prosječnoj stopi inflacije za ovu godinu, dok je malen dio već ugrađen u lanjsku inflaciju”, rekao nam je glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić. Na razliku u visini inflacije u Hrvatskoj i prosječne inflacije u europodručju osim cijene energenata, utječe i nešto snažniji rast cijena hrane u odnosu na prosjek europodručja u kombinaciji s relativno visokim udjelom hrane u potrošačkoj košarici.

“Na rast cijena hrane, uz kretanje cijena pojedinih prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu, utječe i relativno snažan rast plaća, i to kroz više troškove proizvodnje, ali i snažnu potražnju koja proizvođačima omogućava prijenos rastućih troškova. Isto vrijedi i za cijene usluga, koje su još osjetljivije na povišeni rast plaća u uvjetima relativno snažnog gospodarskog rasta”, rekao nam je Šošić.

Temeljna bi se inflacija (koja ne uključuje cijene energije i hrane) mogla nastaviti usporavati, uz smanjivanje rasta i cijena industrijskih proizvoda i cijena usluga. Na usporavanje inflacije cijena usluga djeluje sporiji rast plaća i osobne potrošnje te slabija ovogodišnja potrošnja stranih turista, a slabljenju inflacije industrijskih proizvoda pogoduju i niski uvozni pritisci, djelomično zbog jačanja tečaja eura i preusmjeravanja izvoza pojedinih zemalja iz SAD-a u ostatak svijeta, tumače u HNB-u.

Kaić s velikom misijom

Ovaj mali brod čuva veliko blago koje ne smijemo izgubiti

konkurentska prednost

“Hrvatske tvrtke ne trebaju izmišljati nove tehnologije, već ih primijeniti bolje od drugih”

Alen Kovač, direktor Sektora za ekonomska istraživanja Erste banke, smatra kako će zbog trenda sporije dezinflacije u 2025. inflacija u sljedećoj godini biti više nego što to prognoziraju u središnjoj banci. “Prosječnu inflaciju vidimo oko 3,6 posto, odnosno nešto iznad ranijih očekivanja (3,2 posto) i posljedično na malo višim razinama nego u 2024.”, kaže Kovač.

‘Sprema se nešto loše’

“Nisam optimistična po pitanju globalnih kretanja, od dioničkih tržišta do recesijskih kretanja, i rastućih geopolitičkih rizika. Stoga ni naši silni infrastrukturni radovi i investicije nisu garancija da usporavanje rasta hrvatskog BDP-a u takvim okolnostima neće biti i veće, ako percepcija rastućih rizika izazove suzdržavanje u potrošnji kod hrvatskih građana i inozemnih turista. Ako pogledate dnevnik i vijesti, jedini dojam koji građani mogu dobiti je – sprema se nešto loše. A loše vijesti smanjuju potrošački optimizam čak i uz rast raspoloživog dohotka”, kaže Ivanov.

Kovač ističe da domaća potražnja očekivano uvelike ostaje okosnica rasta, “no nakon snažnog rasta u 2024., očekivano je usporavanje kada govorimo o glavnim komponentama – privatnoj potražnji i investicijama. Kako slabe efekti jednokratne prirode, možemo to nazvati i procesom određene normalizacije, prije svega snažnog rasta plaća u javnom sektoru, ali i određenog baznog efekta kod investicija nakon snažnog rasta poduprtog EU fondovima u proteklom periodu”, objašnjava Kovač.

Ivanov, međutim, ističe kako je Europa puna zaliha proizvedene neprodane robe koja čeka/traži kupce, a s druge strane, azijska tržišta sve više nastoje plasirati u Europu, što znači veći uvoz. “S daljnjim eskalacijama geopolitičkih napetosti između EU i Rusije, kao i zaustavljanjem onih tokova ruskog izvoza na svjetska tržišta koji su sada aktualni (bilo registriran ili neregistrirano) globalni inflatorni rizici su ponovno mogući”, upozorava Ivanov.

Primjećuje i kako projekcije rasta BDP-a i inflacije ne mogu baratati s faktorima rizika koji se još nisu materijalizirali. “Bez materijalizacije novih šokova – rast realnog BDP-a od tri posto je možda moguć, ali mislim da je to preoptimistična projekcija”, zaključuje.

U HNB-u kao dodatne rizike navode da je moguće da globalni gospodarski rast bude sporiji od očekivanja. Nadalje, moguća je i izraženija aprecijacija eura, što bi moglo ublažiti uvozne inflacijske pritiske. Rizik je i da izraženiji rast administrativno reguliranih cijena energenata dovede do više inflacije od očekivane, kao i eventualno ponovno jačanje trgovinskih napetosti koje bi rezultiralo višim carinama od očekivanih, naveli su u svojim prognozama.