Nalazi ovogodišnje IMD-ove Svjetske ljestvice privlačenja talenata pokazuju da globalna neizvjesnost sve više potiče rukovoditelje na preseljenje zbog posla, što ima velike implikacije za tvrtke i gospodarstva. Ovo rangiranje procjenjuje sposobnost 69 gospodarstava da razviju, privuku i zadrže ljudski kapital potreban za održavanje rasta, koristeći kombinaciju statističkih podataka i odgovora 6162 rukovoditelja. Prema istraživačima iz IMD-ova Svjetskog centra za konkurentnost (WCC), rezultati jasno odražavaju učinke globalnih kriza – od ratova i geopolitičkih napetosti do inflacije i rasta cijena hrane i energije.

Financijska sigurnost i opipljive koristi sada se najčešće navode kao odlučujući pokretači preseljenja, za razliku od razdoblja prije pandemije COVID-19, kada su kvaliteta života, kulturna prilagodba i jezik bili dominantni razlozi. Rukovoditelji mlađi od 40 godina, koji su proživjeli dvije recesije u svojoj karijeri, financijski su oprezniji i manje voljni riskirati međunarodne selidbe bez zajamčene financijske nagrade.

Hrvatska se ove godine nalazi na 47. mjestu od 69 promatranih gospodarstava, što je pomak za čak četiri mjesta u odnosu na prošlogodišnji rezultat (51.) Uspješnost gospodarstva mjerila se u kategorijama: investicije i razvoj, privlačnost (gospodarstva) i spremnost (za privlačenje novih talenata).

“Napredak Hrvatske za četiri mjesta na ljestvici privlačenja talenata ohrabruje i potvrđuje da su ulaganja u obrazovanje i rast dostupnosti radne snage dali rezultate. Posebno veseli što se Hrvatska ističe u području STEM znanja i kvaliteti obrazovnog sustava. Međutim, zabrinjavajuće su i dalje loše ocjene u području privlačnosti za strane visokoobrazovane radnike te odljeva domaćih stručnjaka. Ako želimo dugoročno zadržati i privući talente, moramo stvarati poticajnije uvjete rada, jačati kompetencije menadžmenta i povećavati konkurentnost gospodarstva. To je ključno za jači gospodarski rast i veću otpornost Hrvatske u globalno izazovnom okruženju”, istaknula je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

Hrvatska je u ovoj kategoriji zauzela 26 mjesto, pri čemu je postotak javne potrošnje namijenjen obrazovanju (5,3%) rangiran na 15. mjestu, dok po odnosu broja zaposlenih nastavnika i učenika u primarnom i sekundarnom obrazovanju Hrvatska zauzima 14. i (svoje jedino) 1. mjesto na svjetskoj ljestvici, što je, na žalost, rezultat pada broja učenika, a istodobno povećanja broja zaposlenih u obrazovnom sustavu.