Predsjednik Emmanuel Macron prihvatit će u utorak ostavku premijera Francoisa Bayroua nakon što je njegova vlada pala na glasovanju o povjerenju, a francuski čelnik mora žurno pronaći nasljednika kako bi spriječio novu političku krizu.

Ekonomska činjenica

Zašto je populistička retorika nemoćna protiv politike rezova

U ponedjeljak je Bayrou pretrpio poraz na glasovanju o povjerenju u parlamentu na koje je sam pozvao, gurnuvši Francusku u novu neizvjesnost i ostavivši Macrona sa zadatkom pronalaska svog sedmog premijera.

Ured francuskog predsjednika priopćio je da je Macron “primio na znanje” ishod i rekao da će imenovati novog premijera “u sljedećim danima”, čime su okončane sve preostale spekulacije da bi predsjednik umjesto toga mogao raspisati prijevremene izbore.

Macron će se sastati s Bayrouom u utorak “kako bi prihvatio ostavku njegove vlade”, dodaje se.

Točno kada bi novi premijer mogao biti imenovan ostaje nejasno, a izvor blizak Macronu rekao je da je imenovanje već u utorak moguće, a predsjedničko obraćanje također nije isključeno.

Bayrou je iznenadio čak i svoje saveznike sazivanjem glasovanja o povjerenju kako bi se okončao dugotrajni zastoj oko njegovog prijedloga restriktivnog proračuna, koji je predviđao gotovo 44 milijarde eura uštede na rashodima radi smanjenja francuskog duga.

Na glasovanju u Nacionalnoj skupštini 364 zastupnika glasalo je protiv vlade, dok joj je samo 194 dalo povjerenje.

„U skladu s člankom 50. ustava, premijer mora podnijeti ostavku svoje vlade“, rekla je predsjednica Zastupničkog doma Yael Braun-Pivet.

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

Bayrou je bio šesti premijer pod Macronom od njegova izbora 2017., a peti od 2022.

Macron „će brzo djelovati kako bi zamijenio Bayroua“, procijenila je tvrtka za analizu rizika Eurasia Group.

„Macron, koji obično radije ne žuri, nada se da će ovog tjedna objaviti novog premijera kako bi spriječio punu tržišnu i ustavnu krizu.“

Nepopularni predsjednik

Macron, koji predvodi diplomatske napore na međunarodnoj razini za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine, sada se suočava s jednom od najkritičnijih domaćih odluka u svom mandatu o tome koga imenovati za premijera.

Socijalistička stranka (PS) izrazila je spremnost voditi novu vladu, ali nije sasvim jasno hoće li takva administracija koju predvodi osoba poput čelnika PS-a Oliviera Faurea moći preživjeti.

“Mislim da je vrijeme da ljevica ponovno vlada ovom zemljom i osigura da možemo prekinuti politiku posljednjih osam godina”, rekao je Faure za televiziju TF1.

Macron vjeruje u svoje desničarske ministre, poput ministra pravosuđa Geralda Darmanina, ali postoji rizik da ih ljevica odbije.

Među manje istaknutim opcijama, koje bi mogle pronaći konsenzus lijevog centra, nalaze se ministrica zdravstva Catherine Vautrin ili ministar financija Eric Lombard.

Prema anketi Odoxa-Backbonea za novine Le Figaro, 64 posto Francuza želi da Macron podnese ostavku umjesto da imenuje novog premijera, što je on isključio.

Presuda Le Pen

Uz politička previranja, Francuska se suočava i s društvenim napetostima.

Ljevičarski skup pod nazivom “Blokiraj sve” poziva na dan akcije u srijedu, a sindikati su pozvali radnike na štrajk 18. rujna.

Ishod predsjedničkih izbora 2027., na kojima se Macron ne može kandidirati,  i dalje je otvoren, a analitičari predviđaju da francuska krajnja desnica ima najveće izglede za pobjedu.

Trostruka predsjednička kandidatkinja Nacionalnog okupljanja (RN) Marine Le Pen pretrpjela je udarac u ožujku kada je francuski sud osudio nju i druge stranačke dužnosnike zbog prijevare s lažnim radnim mjestima u Europskom parlamentu.

Le Pen osuđena je na četiri godine zatvora, od kojih su dvije uvjetne, a također joj je zabranjeno kandidiranje na dužnost pet godina, što je uništilo njezinu ambiciju da sudjeluje na izborima 2027. – osim ako se presuda ne poništi po žalbi.

Pariški sud je u ponedjeljak rekao da će se njezina žalba saslušati od 13. siječnja do 12. veljače 2026., znatno prije izbora – što bi potencijalno oživjelo njezine predsjedničke nade.

Podržana od strane svojih zastupnika, Le Pen je pozvala Macrona da raspiše prijevremene parlamentarne izbore, rekavši da održavanje izbora “nije opcija već obveza”.