Albanska vlada nedavno je privukla međunarodnu pozornost nakon što je predsjednik Vlade, Edi Rama, najavio ambiciozan plan prema kojem bi Albanija do 2030. godine trebala postati prva potpuno bezgotovinska država na svijetu. “Imamo ambiciju da do kraja ove dekade Albanija postane ‘bezgotovinska’, što podrazumijeva da će sve interakcije i financijske transakcije biti digitalne”, naglasio je Rama tijekom sastanka s predstavnicima tehnološkog i inovacijskog sektora.
Pritisak tranzicije
“Potrebno je uložiti dodatne napore u edukaciju i usavršavanje. Alati za bezgotovinsku Albaniju već postoje i uvjeren sam da ćemo, jasno definirajući plan puta, uspjeti ostvariti ovaj cilj, što će osloboditi zemlju tereta zastarjelih praksi i neefikasnosti koje otežavaju svakodnevni život”, dodao je premijer.
Glavni motiv ove radikalne transformacije objasnio je profesor ekonomije Selami Xhepe sa Sveučilišta u Tirani. “Eliminacija gotovine apsolutni je prioritet za zemlje koje se suočavaju s visokom razinom neformalne ekonomije i destabilizirajućim količinama ilegalnog novca u financijskom sustavu”, rekao je Xhepe. Jedan od ključnih razloga za ovu inicijativu upravo je borba protiv sive ekonomije, procijenjene na između 29 i 50 posto albanskog bruto domaćeg proizvoda.
Bankarski sustav i društveni kontekst u Albaniji još nisu spremni za ovakav iskorak. Gotovina i dalje dominira svakodnevnim životom, a veliki dio stanovništva nema povjerenja u banke, što potvrđuje činjenica da manje od polovice Albanaca posjeduje bankovni račun. Prema izvještajima The New York Timesa, praksa čuvanja gotovine “ispod madraca” zbog nepovjerenja prema financijskim institucijama duboko je ukorijenjena u društvu, a taj tradicionalni pristup dodatno komplicira tranziciju prema digitalnim plaćanjima.
Politički izazov
Stručnjaci za kibernetičku sigurnost, poput Besmira Semanaja, upozoravaju da zemlja trenutačno nije dovoljno pripremljena za zaštitu digitalne infrastrukture, što je ozbiljan rizik. Prijašnji kibernetički napadi na državne institucije pokazuju ranjivost sustava. Nasuprot tome, najrazvijenije europske zemlje poput Švedske i Norveške zadržavaju minimalne količine gotovine kao sigurnosnu mrežu za slučaj tehničkih problema ili kriznih situacija. Izazovi su vidljivi i u poslovanju. Mali proizvođači i trgovci, osobito u ruralnim područjima, nisu pripremljeni za digitalne transakcije zbog nedostatka infrastrukture i digitalne pismenosti, dok dodatni troškovi bankarskih naknada otežavaju korištenje digitalnih platnih sustava. CNBC upozorava da će mala i srednja poduzeća najviše osjetiti pritisak ove tranzicije.
Središnja banka Albanije bilježi značajan porast elektroničkih plaćanja u proteklom desetljeću – s dva na 21 transakciju po stanovniku godišnje, no to je i dalje znatno ispod prosjeka Europske unije, gdje brojka prelazi 300 transakcija. Nadalje, kako donosi The Economist, Albanija aktivno radi na integraciji SEPA platnog sustava i planira uvesti instant plaćanja, što bi bio pomak prema europskim standardima. Međutim, uspješna implementacija zahtijevat će duboku društvenu i institucionalnu transformaciju te uključivanje svih relevantnih dionika.
Premijerov plan o bezgotovinskoj Albaniji jest vizionarski, ali trenutačno više podsjeća na politički izazov nego izvodivu realnost. Za stvarnu digitalnu revoluciju u financijskom sektoru zemlja će morati uložiti znatna sredstva u obrazovanje, infrastrukturu i kibernetičku sigurnost te se suočiti s duboko ukorijenjenim nepovjerenjem stanovništva prema bankama i institucijama.
U međuvremenu, gotovina će i dalje igrati važnu ulogu u životu velike većine Albanaca.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu