Domaći proizvođači hrane dovedeni su pred zid, situacija u ratarskoj proizvodnji je neizdrživa, rečeno je u petak na sjednici Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore održanoj u Đakovu, s koje su zatražene hitne izmjene pravilnika o otkupu žitarica.

rezultat poslovanja

Iz HNB-a poručili: Profit banaka u prvih šest mjeseci pao za 1,4 posto

“Potrebni su žurni zahvati za spas poljoprivrede poput hitne izmjene pravilnika o otkupu žitarica. Jer, naša pšenica u nas se po njemu ocjenjuje kao treća klasa po cijeni od 150 eura za tonu, a u Italiji, gdje mahom odlazi naš izvoz te krušarice, ona je tretirana kao prva i prva A klasa. Stoga, na nama netko masno zarađuje. Država se ne može miješati u tržišna natjecanja, ali u zakonodavstvo može” rekao je predsjednik Odbora za ratarstvo HPK Petar Pranjić.

Ratare je pozvao da dobro razmisle o isplativosti predstojeće jesenske sjetve. “Ili je isplativije, umjesto proizvodnje na zemlji, ostaviti je na ugaru ili u zelenim, cvjetnim trakama za što se isplaćuju potpore”, rekao je Pranjić.

Član Upravnog odbora HPK Matija Brlošić rekao je kako su klase po aktualnom pravilniku formirane na bazi proteina, a da je u bivšoj državi glavni kriterij za klasiranje pšenice bio hektolitar koji govori o tome koliko je brašna u pšenici.

“Dio naših ratara postigao je hektolitar čak 84 i takav se drugdje u Europi ne može postići kao ovdje. Sada se gledaju prvenstveno proteini, a naša pšenica rađena je drugom genetikom i promjene ne mogu biti preko noći”, rekao je Brlošić i dodao kako država stalno najavljuje promjene pravilnika o otkupu žitarica, ali da sve ostaje zasad na tome. Dodao je i da je Hrvatska izvozi pšenice u vrijednosti 40-50 milijuna eura, a uvozi gotovih pekarskih proizvoda u vrijednosti 350 milijuna eura.

Brlošić je istaknuo važnost proizvodnje hrane, pogotovo u aktualnom osjetljivom geopolitičkom trenutku s obzirom na rat u Ukrajini i drugdje.

“Imamo informaciju da će Europska komisija velik dio sredstava preusmjeriti u to, a mi koji proizvodimo hranu za građane i, naposljetku, za vojsku dobivamo sve manje novca. Ne možemo više tako proizvoditi, ta će proizvodnja doći u pitanje. U slučaju sukoba – što ćemo jesti?”, zapitao je Brlošić. Zapitao je i koliko će Petrokemija mineralnih gnojiva proizvesti, a ne prepakirati za ovu sjetvu..

Pranjić je iznio podatak da je od 170.000 gospodarstava stvarno aktivno u proizvodnji njih 20.000.

promo

Zašto kod većih obitelji broj sjedala postaje pitanje funkcionalnosti, a ne samo prostora

promo

Cijena automobila nije jedina stavka: Jesen otvara i pitanje troškova pripreme za zimu

“Preostalih 150.000 gospodarstava prima i razvlači potpore re ili dijelom ili nikako ne sudjeluje u proizvodnji. Tražimo razdvajanje takvih, jer zamaraju sustav kod izračuna. Razvlače se fondovi na kvadove, luksuze i onda narod baca drvlje i kamenje ‘i na prave i na neprave’ proizvođače”, kaže Pranjić.

I predsjednik HPK za istočnu Hrvatsku Antun Vrakić neodrživim je ocijenio položaj domaćeg proizvođača hrane.