Pored kaosa s uvoznim (recipročnim ili kako već) carinama i brojnim političkim trzavicama, kako na domaćoj, a onda još i više na međunarodnoj sceni, prva godina Trumpova drugog mandata nedvojbeno će ostati zapamćena i po sukobu sa središnjom bankom. Od nimalo suptilnog pritiska na monetarne vlasti, uobličenog brojnim tiradama na društvenim mrežama i mahom lišenog suvislih argumenata, do otvorenih prijetnji otkazom Jayu Powellu koje su mnogi vidjeli kao put u ozbiljnu (ustavnu) krizu i potpunu paralizu odlučivanja unutar jedne od ključnih američkih institucija, Trump je uporno testirao strpljenje Wall Streeta.

Iz perspektive investitora, posebice onih inozemnih, neovisnost središnje banke ključan je temelj povjerenja u aktivu denominiranu u američkoj valuti (od samog dolara, preko državnih i korporativnih obveznica, do dionica) pa se bezobzirno zadiranje u proces odlučivanja o kamatnim stopama smatra vrlo ozbiljnim prijestupom. Nasreću, Wall Street je dosad mahom ignorirao petljanje u rad monetarnih vlasti i činilo se da se tenzije između Bijele kuće i središnje banke polako smiruju.

Manje od dva zla

Kulminacija svojevrsnog detanta dogodila se na tradicionalnom okupljanju predstavnika središnjih banaka širom svijet koji svake godine hodočaste u Jackson Hole u Wyomingu. Skup je prošao u znaku (toliko iščekivanog) istupa Jaya Powella koji je, tragom Trumpovih zahtjeva, u govoru krajem prošloga tjedna širom otvorio vrata smanjenju kamatnih stopa na idućem redovitom sastanku koji je na rasporedu sredinom rujna.

Podcrtavajući zabrinutost u pogledu aktualnih zbivanja na domaćem tržištu rada koje pokazuje prve znakove slabosti zbog usporavanja ekonomske aktivnosti, prvi čovjek FED-a (na tu ga je poziciju, nije zgorega ponoviti, smjestio upravo Trump tijekom svoga prvog mandata) jasno je dao naslutiti kako će većina članova Odbora za monetarnu politiku (FOMC) u rujnu podržati prijedlog smanjenja ključnih kamatnih stopa, gurajući problem inflacije (barem za kratko) u drugi plan. Naime, stopa inflacije u srpnju je iznosila 2,7 posto na godišnjoj razini, što je još uvijek znatno iznad ciljane razine od dva posto, a pritom je posve realno očekivati da će nove, bitno više carine na brojne proizvode iz uvoza, barem još neko vrijeme dodatno podgrijavati inflacijske pritiske.

Onda opet, činjenica da je Powell spreman zažmiriti na jedno oko i ignorirati nešto višu stopu inflacije, unatoč silnoj neizvjesnosti koju svojim, nerijetko i kontradiktornim potezima, generira aktualna administracija, na neki način pokazuje kako je Trumpov pritisak već urodio plodom. U ovom slučaju je možda odabrao tek manje od dva zla, priklonivši se ideji o snižavanju kamatnih stopa kako bi, barem za kratko, skinuo Trumpa s vrata, ali i utišao disonantne tonove unutar FOMC-a.

Jer utrka za Powellova nasljednika već se dobrano zahuktala (mandat mu isječe u svibnju iduće godine), a verbalni napadi Bijele kuće evidentno su posijali razdor unutar središnje banke, te se pojedini dužnosnici FED-a pokušavaju dodvoriti Trumpu, zagovarajući primjenu ekspanzivnije monetarne politike. Drugim riječima, Powell je možda ponudio ponešto fleksibilniju interpretaciju recentnih makro indikatora (i nešto mekši stav) kako bi očuvao konsenzus unutar središnje banke.

Opisani zaplet itekako ide na ruku Wall Streetu, o čemu jasno svjedoči i krivulja S&P 500 indeksa koji sada bilježi dvoznamenkasti rast u odnosu na početak godine (i skok od čak 30% od početka travnja i neugodne korekcije isprovocirane “recipročnim” carinama), i vrlo je blizu aktualnog “all-time-high” rekorda postavljenog sredinom kolovoza. Konvergencija stavova monetarnih vlasti i tržišnog konsenzusa dobra je vijest i za državne obveznice, što opet podrazumijeva pad (dugoročnih) kamatnih stopa, a u konačnici i slabiji tečaj dolara (najlakše ga je prikazati kretanjem DXY indeksa) koji se u međuvremenu, nakon katastrofalnog starta, posljednjih mjeseci donekle stabilizirao.

Samsung Training Academy

Centar koji viziju pametnog prostora pretvara u stvarnost

Strateško partnerstvo

Hyundai ulazi u Ligu prvaka na pet sezona i otvara novo poglavlje svoje europske priče

Otvoreni rat

Međutim, privid idile srušio je ovoga tjedna sam Trump – njegova teška narav (u nedostatku boljeg izraza) još se jednom pokazala ozbiljnim problemom za financijska tržišta. Naime, Trump je javno objavio sadržaj pisma kojim smjenjuje Lisu Cook, guvernerku FED-a, na što je ova reagirala odbijanjem poslušnosti, tvrdeći kako je predsjednički ukaz “nezakonit”. “Ni predsjednik nema ovlasti za to”, objavila je Cook, očito spremna nastaviti obračun s Bijelom kućom sudskim putem.

Trump, dakako, nije jedini predsjednik u recentnoj američkoj povijesti koji se sukobio s monetarnim vlastima, no ovo već uvelike nadilazi uobičajene okvire i prerasta u otvoreni rat u kojem predsjednik evidentno pokušava osigurati sebi naklonjenu većinu unutar središnje banke koja bi u jednom od ekstremnih scenarija mogla drastično izmijeniti postojeći kada unutar središnje banke, a onda i njezin (teško stečeni) kredibilitet. Reakcije investitora nije trebalo dugo čekati: S&P 500 je u pre-market modalitetu trgovine skliznuo na negativan teritorij, dok su prinosi na državne obveznice porasli, iznjedrivši novi zaplet u prilično delikatnom trenutku za financijska tržišta širom svijeta.