Njemačka je snažna zemlja. Motiv s kojim pristupamo ovim pitanjima mora biti: Toliko smo toga postigli – uspjet ćemo! Kazala je to 31. kolovoza 2015. tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, a izjava “wir schaffen das!” (u hrvatskom prijevodu “uspjet ćemo” ili “mi to možemo”) odnosila se na prihvat i integraciju više od milijun migranata iz Sirije i iz drugih zemalja Azije i Afrike.

Danas, deset godina kasnije, “wir schaffen das!” već se nalazi u povijesnim udžbenicima i za većinu je Nijemaca prva asocijacija na bivšu kancelarku. Koliko je Njemačka uspjela u integraciji ljudi koji su u migrantskom valu preko Hrvatske, Slovenije i Mađarske, nezabilježenom u novijoj povijesti, toga kasnog ljeta 2015. preplavili najmoćniju europsku državu?

Dramatično – udesno

“Ovo je proces. Ali do sada smo puno postigli. A ono što još treba učiniti mora se nastaviti činiti”, rekla je Merkel u dokumentarnom filmu javne televizije ARD snimljenom u povodu 10. obljetnice spomenute izjave. Merkel je istaknula da bi alternativa primanju migranata bila upotreba sile kako bi se spriječio njihov dolazak u Njemačku. “Nikada ne bih pristala na to”, rekla je Merkel. Merkel je također priznala da je njezina odluka pridonijela uzletu krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD).

“To je svakako ojačalo AfD”, ustvrdila je Merkel. A brojke to neumoljivo potvrđuju. Prema anketi Instituta Forsa 26. kolovoza 2015., pet dana prije izjave “uspjet ćemo!”, kancelarkin CDU/CSU bio je uvjerljivo najjača politička opcija s podrškom od 41%. SPD je bio na 23%, a AfD na samo 4%. Godinu dana kasnije, 31. kolovoza 2016., CDU/CSU pao je na 33%, SPD na 22%, a AfD-u je skočio na 12%.

Taj trend je nastavljen tako da je prema posljednjoj anketi Instituta Forsa provedenoj prije tjedan dana CDU/CSU pao na 25%, SPD na 13%, a AfD je uzletio na 26% i postao politička opcija s najvećom podrškom njemačkih birača. Može se zaključiti da je njemačka politička scena u proteklih deset godina doživjela dramatičan zaokret udesno, s rastom podrške AfD-u od čak 550%! A građanski centar – demokršćani i socijaldemokrati – izgubili su 39, odnosno 43,5%. CDU/CSU i SPD u zbroju imali su 2015. gotovo dvotrećinsku podršku (64%), da bi ona danas iznosila malo više od jedne trećine (38%).

Sam CDU danas zauzima kritičniji stav prema ostavštini bivše kancelarke Merkel. Glavni tajnik CDU-a Carsten Linnemann naglašava: “Od 2015. došlo nam je 6,5 milijuna ljudi, a manje od polovine ih je danas zaposleno. To smatram nezadovoljavajućim, najblaže rečeno”, rekao je Linnemann za “Neue Osnabrücker Zeitung”. Danas je, ističe, prioritet zaustaviti ilegalne migracije i promicati regularno useljavanje na tržište rada.

Zarađuju znatno manje

Njemačka, kao i mnoge druge europske zemlje, bilježi povijesno niske stope nezaposlenosti zbog demografskog pada i stoga je imigrantima olakšan pristup tržištu rada. No i unatoč tome, više od 50% migranata pristiglih u Njemačku u posljednjih deset godina nema posao. Stopa zaposlenosti izbjeglica i migranata koji su došli u Njemačku od 2015. do 2025. iznosi 46 posto. Ova je brojka tako niska i zato što statistika uključuje i ljude koji su tek nedavno stigli u Njemačku. Ako se uzmu u obzir samo migranti koji su stigli 2015., stopa zaposlenosti iznosi 64%, a dodatnih pet posto su samozaposleni, objavio je Institut za istraživanje zapošljavanja (IA).

Migrantice i izbjeglice pristigle 2015. često rade u zdravstvenom i sektoru njege, dok muškarci rade u proizvodnji ili u logistici i transportu. Paradoks je u tome što ti ljudi često rade u važnim deficitarnim zanimanjima, ali na tim poslovima zarađuju znatno manje. Oni koji su stigli 2015. zarađuju mnogo manje od ostalih radnika: njihova medijalna zarada na poslovima s punim radnim vremenom u 2024. iznosila je 70 posto medijalne zarade svih zaposlenika s punim radnim vremenom. Stoga su izbjeglice i migranti često i dalje ovisni o socijalnim naknadama deset godina nakon dolaska u Njemačku.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Prema studiji, 34 posto tih migrantskih kućanstava prima socijalne naknade. S rastom broja migranata raste i kriminal u Njemačkoj. Prema Policijskoj statistici kriminala (PKS), 42% osumnjičenika za kriminalna djela bili su migranti bez njemačke putovnice. Da bismo ovo stavili u perspektivu – njih je u Njemačkoj 15 posto, što znači da su gotovo trostruko više zastupljeni u kriminalnim dosjeima. Forenzički psihijatar i autor Frank Urbaniok (62) optužuje političare i kriminologe da namjerno umanjuju važnost nasilja koje čine stranci. U tu svrhu koriste dezinformacije i trikove, rekao je Urbaniok:

“Vjeruju da su na moralno ispravnoj strani i ne žele desničarskim ekstremistima davati nikakve argumente. Ali to ne rješava probleme; upravo suprotno”, rekao je forenzičar za Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ).

Sjenovita strana migracija

U svojoj novoj knjizi “Sjenovita strana migracija” Urbaniok je predstavio podatke iz policijske statistike kriminala iz 2023. Migranti su uvelike prekomjerno zastupljeni u odnosu na njihov broj, posebno u teškim kaznenim djelima poput pljački, fizičkog nasilja, upotrebe noževa i seksualnih delikata.

“Afganistanski osumnjičenici, na primjer, prezastupljeni su s 974 posto u seksualnim deliktima i sa 723 posto u teškim tjelesnim ozljedama. Sirijci su prezastupljeni sa 667 posto u teškim tjelesnim ozljedama i s 517 posto u seksualnim deliktima”, upozorava Urbaniok. Za stručnjaka je jedno jasno: uzroci leže dublje – i kulturno su određeni. “Upotreba nasilja za postizanje ciljeva društveno je mnogo snažnije legitimirana u tim zemljama”, zaključuje Urbaniok.

Od izjave Angele Merkel “uspjet ćemo!”, Njemačka je u posljednjih deset godina u nekoj mjeri uspjela s migrantima pokrpati ogromne rupe na tržištu rada, ali nastali su veliki rovovi u njemačkom društvu koji se šire. Rast kriminala i osjećaja nesigurnosti građana pogonsko je gorivo ekstremno desnog AfD-a koji je postao najpopularnija stranka. To je najbolji dokaz da Njemačka ipak nije uspjela. Na kancelaru Friedrichu Merzu, koji nikada nije bio u ljubavi s Angelom Merkel, sada je da preokrene trendove.