Dolazak njemačkog saveznog ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula u Zagreb i jučerašnji prijam u Banskim dvorima svakako ima političku težinu i svrhu, no u vrijeme velikih globalnih političkih i ekonomskih izazova za Hrvatsku je posebno važan i gospodarski aspekt tog posjeta.

Riječ je o najvažnijem europskom gospodarstvu, a zadovoljstvo dobrim odnosima istaknuo je i sam Wadephul na konferenciji za medije uoči sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.

Veza Porsche – Rimac

Hrvatska je zemlja s kojom Njemačka ima trenutačno najveći rast trgovinske razmjene, kazao je njemački šef diplomacije, dodavši i da suradnja dviju zemalja tješnja nego ikada. Oba su ministra spomenuli suradnju i potencijal koji slijedi s intenziviranjem aktivnosti u obrambenoj industriji, a kao primjer dobre suradnje istaknuto je nedavno zaključenje partnerstva zagrebačkog DOK-ING-a i njemačkog koncerna Rheinmetalla s ciljem da budu lideri na tržištu besposadnih i upravljanih sustava. Velik potencijal je i u povezivanju u sklopu jačanja energetske neovisnosti na kojoj je upravo Njemačka pred najvećim izazovom nakon ruske agresije na Ukrajinu i uvođenja sankcija, što otvara prostor povezivanju krčkog LNG terminala s Bavarskom.

Gospodarske veze dvije zemlje uvijek su bile jake. U Hrvatskoj prema dostupnim informacijama djeluje više od 1300 njemačkih tvrtki, a u protekla tri desetljeća bilježi se više od 5,4 milijarde eura izravnih njemačkih ulaganja, najviše u sektoru telekomunikacija (Deutsche Telekom), bankarstva, energetike (RWE), prehrambene industrije (Hipp), te metaloprerađivačke industrije (Harburg Freudenberger).

Jedan od projekata koji je obilježio posljednje godine je povezivanje Porschea i Rimac Automobila, a prije tri godine Würth je u Zagorju otvorio veliki logističko-upravni centar. Ulaganja je bilo i u suprotnom smjeru, iz Hrvatske u Njemačku, i to u proizvodnju električnih strojeva i kemijskoj industriji, a investirano je ukupno 133 milijuna eura.

Njemačka je uvijek bila jedno od najvažnijih hrvatskih izvoznih tržišta, a nekadašnjeg uvjerljivog lidera na tom je mjestu Italiju preskočila još s izbijanjem pandemije koronavirusa. Strahovalo se da će se s usporavanjem gospodarstva koje je uslijedilo nakon ruske agresije na Ukrajinu i energetske krize, značajno srušiti i narudžbe koje su hrvatskim tvrtkama stizale iz Njemačke, no sudeći prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku to se još nije dogodilo.

Haixa i Končar u vrhu

I izvoz i uvoz u prvih pet mjeseci je značajno porastao, poglavito izvoz koji je veći na godišnjoj razini čak za više od 12 posto, dok je uvoz rastao stopom od 3,4 posto. No, za Hrvatsku taj je odnos još u znaku vanjskotrgovinskog deficita, izvezeno je upola manje nego je vrijednost uvoza iz Njemačke, 134 milijarde eura.

Električni iskorak

Kompaktni električni modeli sve ozbiljnije ulaze u svakodnevicu europskih vozača

Problemi s likvidnošću

Zašto kašnjenje u naplati najviše pogađa tvrtke koje rastu?

Zanimljivo je i da je glavni hrvatski izvozni proizvod na njemačko tržište izolirana žica. Lani je izvezeno o vrijednosti od ukupno 204 milijuna eura, a prema dosad dostupnim podacima iz DZS-a, koji se odnose samo na prvi kvartal, vrijednost izvoza je oko 50 milijuna eura. Obuća za vojsku i vatrogasce koju se proizvodi u hrvatskim pogonima Haixa u Maloj Subotici drugi su najvažniji artikl koji se izvozi u Njemačku (lani 123 milijuna, a u prva tri mjeseca 2025. 44 milijuna eura), te električni transformatori koje izvozi Končar (123 milijuna u 2024., u tri mjeseca 2025. 34 milijuna), te čokolada (lani 78 milijuna, u prva tri mjeseca 32 milijuna). Glavni uvozni proizvod su automobili.

Njemački ministar vanjskih poslova Wadephul u Zagrebu je i počasni gost na godišnjoj konferenciji hrvatskih veleposlanika i konzula, na kojoj će se razgovarati o aktualnim svjetskim političkim događanjima i previranjima, kao i odnosima u EU, u kojoj on ističe važnost Hrvatske i kao svojevrsnog mentora za ovaj dio Europe i u pripremi zemalja za njihov ulazak u EU.