U proljeće 2019. godine švicarski odvjetnik u kantonu Zug dobio je neuobičajen zahtjev. Klijent, iranski državljanin Saeed Alikhani, predstavio se kao računovođa panamske brokerske kuće Ocean Glory Giant. Umjesto klasičnog kredita, tražio je aranžman pomorskih hipoteka nad tankerima – instrument kojim se brod opterećuje kao kolateral za trgovinu sirovom naftom s kineskim kupcima, piše Financial Times.

Na prvi pogled, riječ je bila o formalno ispravnoj financijskoj konstrukciji. No, analiza podataka o kretanju brodova koju su proveli Financial Times i istraživačka organizacija C4ADS otkrila je da su ti tankeri godinama prevozili sirovu naftu iz Irana, Venezuele i kasnije Rusije – sve redom države pod američkim ili europskim sankcijama. Vrijednost transportiranih količina procjenjuje se na gotovo 10 milijardi dolara.

Kako funkcionira shema

Pomorska hipoteka bila je zamišljena kao zamjena za uobičajena bankarska jamstva. Ako kupac ne plati isporuku, Ocean Glory mogao bi aktivirati hipoteku i preuzeti vlasništvo nad brodom. Takav aranžman bio je privlačan kineskim partnerima koji su, zbog sankcija, izbjegavali bankovne akreditive.

U razdoblju od 2019. do 2023. tri švicarska posrednika potpisala su više od 30 hipoteka ukupne vrijednosti blizu milijardu dolara. Dokumenti pokazuju da su brodovi redovito registrirani na niz offshore kompanija s direktorima iz Kine, često bez ikakvog stvarnog poslovnog traga. U pojedinim slučajevima, kontakt podaci na dokumentaciji izravno su povezani s osobama i tvrtkama koje se već nalaze na američkim crnim listama.

Prvotno usmjeren na iransku naftu, model je brzo proširen i na ruske i venezuelanske isporuke. Posebno nakon 2022., kada je Moskva zbog invazije na Ukrajinu postala došla pod sveobuhvatne sankcije Zapada. Analiza pokazuje da je u samo dvije godine kroz ovu mrežu prošlo najmanje 130 milijuna barela, od čega je više od 90 posto završilo u kineskim rafinerijama.

Ocean Glory tako se pozicionirao kao svojevrsni “super-broker” za sankcioniranu naftu, nudeći logistiku, financiranje i prikrivanje vlasništva. “Riječ je o sofisticiranom sustavu koji spaja pravo, financije i geopolitiku”, upozorava za FT istraživač Andrew Boling.

Odvjetnik iz Zuga tvrdi da je Alikhani bio “uvjerljiv i šarmantan”, a preliminarne provjere nisu otkrile sumnjive tragove. Komunikacija se uglavnom odvijala putem kineskog WeChata, što je dodatno otežalo transparentnost. Jedan od prvih poslova odnosio se na tanker Ceres I, vrijedan više od 120 milijuna dolara tereta, koji je kasnije ušao na američku listu sankcioniranih brodova.

CHANGE MAKERS 2026.

Tko danas stvarno donosi ključne poslovne odluke? Jedan je način za saznati odgovor na to pitanje

Zdravstveni turizam

Novi iskorak za hrvatski turizam: Hrvatska kao longevity destinacija

Do 2024. godine barem 20 tankera pod hipotekom završilo je pod sankcijama, dok je Ocean Glory formalno sankcioniran u prosincu iste godine. Stručnjaci navode da je ovo prvi poznati slučaj sustavne primjene pomorskih hipoteka za prikrivanje trgovine zabranjenom naftom.

Formalna distanca

Najveći dio posla odvijao se preko Hong Konga, Daliana i drugih kineskih luka. Brodovi su registrirani na niz malih kompanija čiji su direktori često bili obični građani, bez znanja o milijunskim imovinama koje su formalno vodili. Podaci otkrivaju poveznice s osobama poput Li Yija i Shen Luqiana, koji su se već našli pod američkim sankcijama.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova službeno odbacuje mjere Zapada, naglašavajući da je riječ o “ilegalnim jednostranim sankcijama”. No, praksa pokazuje da kineske “teapot” rafinerije i dalje uvoze velike količine sirove nafte iz Irana i Rusije, dok istodobno Peking formalno održava diplomatsku distancu.

Za globalno tržište energenata ovakve mreže znače da se sankcije pretvaraju u kompleksnu igru mačke i miša. Zapad pokušava ograničiti prihode država poput Irana i Rusije. S druge strane, sofisticirane sheme – od fiktivnih vlasnika do pravnih instrumenata poput pomorskih hipoteka – omogućuju im kontinuiran priljev deviza.

Za Kinu, najvećeg svjetskog uvoznika nafte, takve operacije predstavljaju modus osiguravanja povoljnije opskrbe, dok Zapad gubi utjecaj na regulaciju tržišta. Stručnjaci ocjenjuju da se model razvijen za Iran sada koristi i za rusku naftu, čime se stvara globalni “tamni lanac” trgovine naftom izvan službenih tokova.