Europska unija i SAD još uvijek nisu usuglasile završne detalje zajedničke izjave koja bi trebala formalizirati trgovinski sporazum postignut krajem srpnja. Iako je dogovor najavljen kao važan iskorak u smirivanju napetosti nastalih tijekom proteklih godina trgovinskih sukoba, pregovori su zapeli na pitanju tumačenja tzv. necarinskih barijera.

Prema navodima iz Bruxellesa, Washington nastoji ostaviti prostor za buduće ustupke u vezi s Zakona o digitalnim uslugama, ključnim europskim zakonom koji obvezuje velike tehnološke kompanije na strožu kontrolu sadržaja na svojim platformama. Europska komisija naglašava da su te odredbe “crvena linija” i da njihovo ublažavanje nije prihvatljivo. Američki dužnosnici uzvraćaju da digitalna pravila vide kao prepreku trgovini.

Nepovoljnije za EU

Težinu pregovorima daje i pitanje carina na automobile, podcrtava Financial Times. Bruxelles je očekivao da će predsjednik Donald Trump do sredine kolovoza potpisati uredbu kojom bi se carine na izvoz europskih automobila smanjile s postojećih 27,5 na 15 posto. No iz Washingtona poručuju da se takva odluka može donijeti tek nakon što zajednička izjava bude finalizirana.

Za Njemačku, čiji je automobilski sektor jedan od ključnih izvoznika u SAD, to je posebno osjetljivo. Američko tržište čini gotovo petinu ukupne dodane vrijednosti europske proizvodnje automobila za izvoz. Prema podacima Eurostata, u 2023. godini automobilska industrija u EU zapošljavala je 2,47 milijuna ljudi, od čega je trećina radila na vozilima namijenjenima izvozu, a najveći dio tih radnih mjesta dolazio je upravo iz Njemačke.

Iako okvirni sporazum predviđa ograničavanje carina na većinu europskih proizvoda na 15 posto, analitičari u EU ocjenjuju da je dogovor povoljniji za SAD. Europske zemlje su se, uz više carine, obvezale i na znatna ulaganja u američku energetiku te na povećani uvoz tamošnjih sirovina. Pritom su odustale od traženih izuzeća za vino i jaka alkoholna pića, unatoč snažnom lobiranju Francuske i Italije.

Na čekanju

Napetosti izaziva i američki zahtjev da se precizno odrede rokovi u kojima će američka hrana i industrijski proizvodi dobiti širi pristup europskom tržištu. Bruxelles odgovara da takve rokove nije moguće definirati dok se ne završi unutarnji postupak usklađivanja propisa. “Političke obveze smo preuzeli i poštovat ćemo ih, ali redoslijed je jasan – najprije američki potezi, potom naši”, poručuje Europa.

Za razliku od dogovora SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, čiji su osnovni uvjeti objavljeni istog dana kada je potpisan, sporazum između Bruxellesa i Washingtona još je na čekanju. Nacrt zajedničke izjave i dalje kruži između dviju strana, a europski dužnosnici priznaju da je završna faza pregovora najzahtjevnija. “Fokusirani smo na zajedničku izjavu. Posljednja milja uvijek je najteža”, izjavio je glasnogovornik Komisije Olof Gill.

promo

Zašto kod većih obitelji broj sjedala postaje pitanje funkcionalnosti, a ne samo prostora

promo

Cijena automobila nije jedina stavka: Jesen otvara i pitanje troškova pripreme za zimu