Ne samo da američki predsjednik Donald Trump svojim nekonvencionalnim vanjskopolitičkim pristupom nije uspio oslabiti rusko-kinesko partnerstvo, premda je to bio jedan od glavnih ciljeva njegova ambicioznog pokušaja preoblikovanja globalnih savezništava, nego je svojom agresivnom carinskom politikom uspio zbližiti i pomiriti najveće regionalne suparnice, Kinu i Indiju, koja se posljednjih tjedana ubrzano udaljava od Sjedinjenih Država.
Modi u Pekingu nakon 2018.
O tome svjedoči jučerašnji posjet kineskog ministra vanjskih poslova Wang Yija New Delhiju zbog razgovora o obnovi pogranične trgovine prekinute nakon smrtonosnih pograničnih incidenata na Himalaji 2020., dok je njegov indijski kolega Subrahmanyam Jaishankar bio u posjeti Pekingu u srpnju. Tada je Wang Yi poručio da bi Kina i Indija trebale slijediti smjer dobrosusjedskih odnosa, prijateljstva i obostrano korisne suradnje, znakovito istaknuvši da odnosi dviju zemalja nisu usmjereni protiv treće strane, niti bi ih treća strana trebala ometati.
Međutim, ti su posjeti samo uvod u najavljeni posjet indijskog premijera Narendre Modija Pekingu koncem ovog mjeseca, što će biti njegov prvi posjet Kini nakon sedam godina. Ovdje je riječ o izravnom odgovoru na Trumpovu politiku, kojoj je na meti Kina, ključna Trumpova globalna suparnica, ali i Indija, dosadašnja bliska i važna američka saveznica, koja se zbog političkih i trgovinskih pitanja, kao i uvoza ruske nafte, našla na meti drakonskih Trumpovih carina od čak 50 posto. Suočene s Trumpovim carinskim ratom i globalnim geopolitičkim turbulencijama, Kina i Indija, najveće azijske gospodarske sile i glavne azijske suparnice, koje se dugo natječu za strateški utjecaj diljem južne Azije, posljednjih tjedana intenzivno razgovaraju o obnovi i jačanju suradnje na brojnim područjima.
Kontinuitet vanjske politike unatoč promjenama administracija u Bijeloj kući jedno je od glavnih obilježja američke politike poslije Drugog svjetskog rata, pa čak jednim dijelom i u prvom Trumpovom mandatu. Trumpovim povratkom u Bijelu kuću to je dovedeno u pitanje.
Indija je vjerojatno najveća žrtva promjene američke vanjske politike nakon Trumpova povratka, koja bi mogla imati dalekosežne posljedice za američke strateške interese u azijsko-pacifičkoj regiji. Naime, kako su se posljednjih dvadesetak godina postupno pogoršavali američki odnosi s Kinom, u kojoj ekonomska liberalizacija nije dovela i do političke liberalizacije, što je razočaralo dvostranački establišment u Washingtonu, a Kina je ubrzo u Washingtonu prepoznata kao glavna prijetnja američkoj globalnoj dominaciji, zbog čega je Kina za SAD postala glavna ekonomska i geopolitička suparnica, u istom je razdoblju došlo do postupnog jačanja američkih odnosa s Indijom, koja za Washington postaje jedna od ključnih protuteža kineskoj dominaciji u Aziji. Na tome su radile sve administracije od početka stoljeća, pa i prva Trumpova administracija.
Politika ‘višesvrstanosti’
Najmnogoljudnija država i demokracija na svijetu bila je proteklih godina strateški oslonac Washingtonu u suprotstavljanju Kini. Indija sa svojim kolonijalnim nasljeđem, kompliciranom etničkom i vjerskom strukturom te nesvrstanom tradicijom nipošto nije jednostavna i jednoobrazna zemlja, o čemu svjedoči njezina aktivna politika “višesvrstanosti”, koja inzistira na održavanju dobrih odnosa s različitim i međusobno suprotstavljenim akterima. Pa ipak, Washington je posljednjih desetljeća uspio ostvariti dragocjenu stratešku suradnju s Indijom, osobito na sigurnosnom planu.
Indija je članica QUAD-a, četverostranog pakta SAD-a, Indije, Australije i Japana, koji je Kina proglasila “azijskim NATO-om” i koji je pridobio na važnosti nakon što je Washington počeo provoditi politiku obuzdavanja Kine. Međutim, Indija istodobno ima dobre odnose s Rusijom, s kojom održava vojne vježbe, kojoj ne želi uvesti sankcije, niti osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu, baš kao što to ne želi učiniti ni Kina, strateška suparnica Indije, koja profitira na ratu u Ukrajini, baš kao i Kina.
To ne sprečava Kinu i Indiju da zajedno budu članice BRICS-a, iako je upravo kinesko-indijsko suparništvo dosad bilo jedan od glavnih razloga zbog kojih BRICS dosad nije postao koherentan geopolitički savez. Međutim, sada ni takav rasplet ne bismo trebali isključiti, pogotovo nakon što je Trump svojom hirovitom politikom Indiju gurnuo u kineski zagrljaj.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu