Zračna luka Jože Pučnika Ljubljana u srpnju je opslužila više od 181.000 putnika, što je 12 posto više nego u srpnju prošle godine. Od početka godine do kraja srpnja prebrojano je više od 870.000 putnika, sedam posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Do kraja godine očekuju približno 1,5 milijuna putnika – oko tri posto više nego u rekordnoj 2019. godini, ako izuzmemo bivše transferne putnike koji su preko Ljubljane letjeli na Balkan. Da nije došlo do ovog gubitka, razina iz 2019. bila bi dosegnuta već ove godine, piše ljubljanski Dnevnik.

Ove godine Brnik je dobio šest novih veza: Eurowings leti za Düsseldorf, KLM za Amsterdam, Air Albania za Tiranu, Airbaltic za Las Palmas, Easyjet za Manchester i Vueling za Barcelonu. Potonja tvrtka će od 16. studenog letjeti dva puta tjedno, a tijekom blagdana tri puta.

“Nova veza s Barcelonom jača našu povezanost s južnom Europom i putnicima nudi atraktivne mogućnosti letenja”, naglašava Fraport Slovenija. Uz nove rute, postojeće rute ojačali su Lufthansa (Frankfurt), Swiss Air (Zürich), Turkish Airlines (Istanbul), British Airways, Easyjet i Wizz Air.

Usporedba cijena Ljubljana – Zagreb

Provjerili smo koliko bi koštali jednosmjerni letovi za četiri velika europska grada ovog vikenda ako biste letjeli iz Ljubljane ili Zagreba. Tako bi let Ljubljana-London koštao 260 eura, a Zagreb-London 162 eura

Karta na liniji Ljubljana-Madrid košta 237 eura, a ona na liniji Zagreb-Madrid 175 eura. Najveća je razlika na linijama prema Parizu. I dok let iz Ljubljane prema glavnom gradu Francuske košta 279 eura, let iz Zagreba gotovo je upola jeftiniji (143 eura).

Vlada već nekoliko godina podržava zračnu povezanost subvencioniranjem odabranih ruta. U 2025. dostupno je 1,35 milijuna eura, a za 2026. i 2027. po 1,2 milijuna eura. Trenutno se podržavaju četiri veze: Norwegian Air (Kopenhagen), Luxair (Luksemburg), Eurowings (Düsseldorf) i Airbaltic (Riga). U najnovijem natječaju, Airbaltic je odabran za Las Palmas, a Air Albania za Tiranu, koja će nakon šest godina ponovno biti izravno povezana s Ljubljanom.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Gospodarska komora Slovenije (GZS) naglašava da je kvalitetna zračna mreža jedan od temelja konkurentnog gospodarstva – posebno za malu i izvozno orijentiranu zemlju poput Slovenije.

“Slovenske tvrtke još uvijek prečesto koriste okolne zračne luke. Ako želimo biti konkurentni, moramo dodatno ojačati mrežu zračnih prijevoznika ili stvoriti nacionalnog prijevoznika”, upozorava Marjana Majerič, izvršna direktorica Gospodarske komore za strateški razvoj i internacionalizaciju.

Po njezinom mišljenju, “fragmentirana i ograničena ponuda veza ne utječe samo na putne navike, već i na brzinu i učinkovitost poslovnih procesa, privlačenje stranih investitora i razvoj turizma.”

Usporedba sa Zagrebom jasno pokazuje taj jaz. Ove godine glavna hrvatska zračna luka bit će povezana sa 70 odredišta – šest domaćih i 64 međunarodne – a na nju će letjeti 20 zrakoplovnih kompanija, uključujući mnoge globalne prijevoznike.

“To znači znatno širi raspon izravnih veza s ključnim europskim i interkontinentalnim odredištima, veći izbor rasporeda i konkurentne cijene zbog većeg broja pružatelja usluga”, naglašava Gospodarska komora.

Isto vrijedi i za ostale obližnje zračne luke: Venecija (Marco Polo) povezana je s više od 140 odredišta, Trst nudi oko 30 redovnih linija, Beč više od 190. Takva mreža omogućuje putnicima veću fleksibilnost u odabiru rute, a poslovnim putnicima skraćuje vrijeme putovanja i smanjuje troškove.

U tom kontekstu, Ljubljana, unatoč ovogodišnjem rastu, i dalje ostaje manje regionalno središte, koje mnogi putnici koriste samo kada se odredište izravno preklapa s njihovim potrebama.

Nedostaje strategija

Gospodarska komora ističe da bi “povećanje broja veza moglo imati multiplikativne učinke: od jačanja izvoza i uvoza do boljeg pristupa slovenskih tvrtki stranim tržištima i većeg priljeva turista”. Bez strateškog pristupa i dodatnih mjera – bilo kroz daljnje privlačenje prijevoznika i subvencioniranje veza ili kroz ponovno uspostavljanje nacionalne zrakoplovne tvrtke – Slovenija će, prema njihovom mišljenju, teško sustići svoje regionalne konkurente.

Usporedba cijena pokazuje da razlika između Ljubljane i Zagreba nije samo u broju odredišta, već i u troškovima za putnike. Ako Slovenija želi da Brnik postane prvi izbor za domaće i strane putnike, morat će osigurati da izbor letova bude širi, rasporedi praktičniji, a cijene konkurentne – te to potkrijepiti jasnom strategijom koja će nadilaziti kratkoročne mjere.