Nijemci produbljuju analize utjecaja novog američko-europskog dogovora o carinama, s posebnim fokusom na njemačku ekonomiju, na automobilsku, farmaceutsku te industriju aluminija i čelika. Eksperti smatraju da su i Von der Leyen u ime Europske komisije i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, odigrali relativno dobro s Trumpom u datim okolnostima, i da je dobro da su oboje pretjerivali s pokazivanjem submisivnosti i poraza. Naime, desetak dana nakon što je trgovinski sporazum s novim carinama stupio na snagu, čuju su se kritike kako je Ursula von der Leyen prekoračila ovlasti time što je, tokom nedavnih razgovora, obećala  američkom predsjedniku da će EU kupiti američkog oružja u vrijednosti 700 milijardi eura i dodatno investirati 600 milijardi u američko gospodarstvo. 

Budući da ona sama dobro zna da nema takvih ovlasti, da ju nitko nema namjeru slijediti i da daje prazna obećanja – “Glumila je. Dobro je odigrala, jer je ostavila Trumpu mogućnost da se hvali kako je trijumfirao na svim poljima u Europi. To bi ga trebalo na neko vrijeme umiriti, a Europi dati malo vremena, možda mjeseci, a možda i godina.”, komentirao je njemački ekonomist Thorsten Benner u podcastu Berlin Briefing. “Realno, udar Trumpa posve je novo iskustvo za Europu koja je dosad pregovarala sa slabijima od sebe, uvijek nastupala samosvijesno, ponosno, strogo.

Ovo je prvi put da se mora ponašati ponizno i pobijeđeno, otprilike kao Kina kad je morala u 19. stoljeću pristati na ponižavajuće trgovinske ugovore sa zapadnim silama. “Treba nam još treninga da shvatimo da se svijet promijenio”. Međutim, od svih varijanti koje su bile na stolu, a bile su i da carine narsatu do 30 posto, ova je bila najmanje loša. To najmanje loša znači da je za vrijeme pregovora američka carina vrlo jasno isticala da Europa u pitanjima obrane i sigurnosti ovisi o Americi. To je batina koju je Trump imao u ruci, a od koje se nije moglo pobjeći. Zbog konteksta, američke carine na europske robe bile su od jedan do tri posto. 

Njemačke ekonomiste zabrinjava što je ovaj udarac došao u trenutku kad njemačka ekonomija nije jaka, nego je već patila i od stanja na globalnom tržištu, zbog toga što nije provela neophodne promjene koje vode ka pojačanoj konkuretnosti i zato jer s druge strane pritišće Kina. Thorsten Benner i ekspertica i novinarka Marie Sana rekli su da se u Njemačkoj još ne može procijeniti šteta, jer ona ovisi o usporedbi s time kako su pogođene neke druge ekonomije i toga koliko će se dugo Trump držati dogovora. “Japan ima 15 posto kao i mi, Kina 30, UK ima deset. To znači da se on može igrati povisujući i snizujući carine nekima, pa će se onda i EU morati prilagođavati i ovo što sad izgleda relativno dobro, može odjednom biti gore. Jako je komplicirano”, rečeno je u utjecajnom podcastu DW-a Berlin Briefing. Njemačka, istaknuto je, izvozi tri milijarde eura tjedno u Ameriku. Za usporedbu, to je dvostruko više nego što izvozi u Kinu. Od toga, jedna šestina njemačkog izvoza su automobili i auto dijelovi.Ekonomistica i novinarka Marie Sana ističe da nije svatko u njemačkoj autoindustriji jednako pogođen. Mercedes i BMW već imaju proizvodne pogone u Sjedinjenim Državama. Oni neće plaćati carine na tamo proizveden cijeli automobil, ali hoće na dijelove koji nisu proizvedeni u Americi, nego Europi, Meksiku ili negdje drugdje, po odgovarajućim postocima. 

Sav američki bijes fokusiran na njemačku auto industriju temeljio se na tome da zbog carina Europljani ne kupuju američke aute te je tražio i dobio nula posto europskih carina. Ali, kaze ekonomistica Marie Sana,ionako je dvije trećine uvoza auta iz Amerike u Europu otpadalo na Mercedes i BMW, dakle njemačke aute. Osim Tesle, Europljani ne vole američke aute, a i Tesla koji se kupuje u Europi ne proizvodi se u Americi.Dakle, Mercedes i BMW sada su u povoljnijoj situaciji kad je u pitanju uvoz u Europu. “No, nije sjajno. Mercedes je objavio podatke o poslovanju za prvih šest mjeseci 2025. godine i profit im je jako pao. U odnosu na prošlu godinu je 50 posto manji”, rekla je Marie Sana.Inače, ovako loši rezultati Mercedesa tumače se golemim padom izvoza u Kinu,što im je bilo najjače tržište, interesom za električna vozila i konkurencijom. 

VW ima tvornicu u Americi, ali proizvodi Volkswagene, a Audi se premišlja da li da tamo gradi. Porsche nema postrojenja u Americi i ne namjeravaju ih podići, jer im je isplativije ovih 15 posto nego golema ulaganja u izgradnju tvornica.Do prvi kolovoza, tj. novog Sporazuma, EU carine na američke automobile bile su 10 posto, a američke carine na europske automobile bile su 2,5 posto, osim na SUV-ove kad su carine iznosile 20 ili više od 20 posto. Eksperti kažu da 15 posto američkih carina nije dovoljno da bi europska industrija migrirala u Sjedinjene Države. Da se to dogodi, carine bi trebale biti znatno više. Ovih 15 posto neće biti dovoljno da se pokrene reindustrijalizacija Amerike. Što se tiče pogođenosti farmaceutskog sektora, Marie Sana kaže da za sad baš ništa nije jasno. I američka i europska strana potvrdile su 15 posto. Ali, Trump je dao na znanje da US istražuje utjecaj tog europskog sektora, a istraga se vodi u formatu Section 232 koji se odnosi na ugroze za nacionalnu sigurnost. Od rezultata te istrage, ovisit će carina na njemačke i ostale europske farmaceutskse proizvode. “Ako se Trump u ovom segmentu makne od dogovorenog, to bi zastreslo globalno tržište lijekovima.

Od 1990. na snazi je konsensus da se farmaceutska industrija isključi iz carinskih igara, jer je njena stabilnost ključna za svjetske dobavne lance. Do sad se sve poduzimalo da taj sektor bude što stabilniji.”, rekla je Marie Sana.Prema tome, njemačka i europska farmaceutska industrija i dalje se smatra zdravom, ulaganja u nju su nesmetana, SAD je veliki partner, ali Nijemce nagriza zabrinutost. Najpogođeniji su proizvođači čelika i aluminija.Eksperti u Berlin Briefingu DW-a, kažu da će Trump ustrajati na visokom stupnju protekcionizma, i carine na europski, njemački, čelik i aluminij narast će, strahuje se, i na 50 posto. To bi jako negativno djelovalo na njemačku industriju čelika koja zapošljava 90 tisuća radnika. Gigant 

Thyssenkrupp najavio je rezanje deset tisuća ljudi do kraja u narednih pet godina.

Problem je da je njemačka proizvodnja, bazirana na vodiku mnogo skuplja, pa se događa da čak i njemačka javna poduzeća poručuju kako im ne treba “zeleni” čelik, nego čelik po povoljnim cijenama. 

Nezgoda je u tome da je Kina vodeća i u proizvodnji zelenog čelika te može zagušiti i u tom segmentu europsko tržište. 

Postoje već dijelovi njemačke industrije koji su stavili ključ u bravu jer je presušio dotok rijetkih rudača iz Kine i Kina daje samo gotove proizvode. 

Kina je u podtekstu američko-europskog trgovinskog sporazuma, iako nigdje nije izričito navedena.

Godinama su trajali, a Joe Biden ih je poticao, transatlantski razgovori o zajedničkom nastupu prema Kini, no Donald Trump je tu mogućnost likvidirao. “Trump smatra da mu ne treba suradnja s EU-om oko Kine, jer misli da će se sve dogovoriti u četiri oka sa Xijem.”, kaže Benner, koji je direktor analitičkog think-tanka GPPi iz Berlina.”Udarac američkih carina je neugodan, za neke jako težak, ali za Njemačku i EU u cjelini nije fatalan. “Za nas može biti fatalna nelojalna kineska konkurencija i njena kontrola nad rijetkim rudačama. Ta je poluga toliko jaka da se nedavno čak i Trump smirio i snizio prijeteći ton prema Kini”, kad je shvatio kolika je ta batina u kineskim rukama moćna, rekao je Benner. Najveća opasnost za njemačku auto industriju također dolazi iz Kine, jefitniji kineski čelik preplavljuje Europu, Kemijski divovi kao BASF preselili su proizvodnju u Kinu, u Njemačkoj su ostali samo uredi. To je ono na što moramo obratiti pozornost. Europa nije deindustrijalizirana u toliko mjeri kao Amerika, i imamo što braniti, zaključili su njemački eksperti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost